Hrvatski adolescenti više puše i piju od europskog prosjeka

Hrvatski adolescenti više puše cigarete i piju alkohol od europskog prosjeka, dok su po upotrebi psihoaktivnih droga ispod prosjeka, podaci su europskog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti među srednjoškolcima u europskim zemljama

49d0ced307acc

.

U sklopu projekta European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD) tijekom 2007. anonimno je ispitano 3000 šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj, a ukupno u 35 europskih zemalja ispitano je više od 105 tisuća učenika, rečeno je danas na prezentaciji rezultata istraživanja u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

U Hrvatskoj puši 38 posto dječaka i djevojčica u dobi od 16 godina, dok je europski prosjek 29 posto. Adolescenti više puše samo u četiri europske zemlje - Austriji, Češkoj, Bugarskoj i Letoniji. Unatoč tomu, u odnosu na 1995. proširenost pušenja među adolescentima u Hrvatskoj smanjena je za četiri posto.

U pijenju alkohola hrvatski su adolescenti nešto iznad europskog prosjeka - njih 84 posto izjasnilo se da je u posljednjih 12 mjeseci barem jednom pilo alkohol (europski prosjek 82 posto), a 43 posto ih je u tom razdoblju barem jednom bilo pijano (europski prosjek 39 posto). Ekscesivno je pilo u posljednjih 30 dana 50 posto mladih u Hrvatskoj i 43 posto u prosjeku ostalih zemalja.

Dječaci općenito više konzumiraju alkohol od djevojčica, a najčešće piju pivo. Među djevojčicama popularnija su žestoka pića, sama ili u kombinacijama.

Od psihoaktivnih droga mladi najviše eksperimentiraju s marihuanom i hašišem. U Hrvatskoj je 21 posto dječaka i 16 posto djevojčica barem jednom u životu probalo marihuanu, što nas smješta ispod prosjeka ESPAD zemalja (23 posto dječaka i 17 posto djevojčica), a ujedno ukazuje i na smanjenje uporabe u odnosu na istraživanje 2003. I po uporabi sedativa među adolescentima nalazimo se ispod europskog prosjeka.

Prvo ESPAD istraživanje provedeno je 1995. godine u 26 zemalja, drugo 1999. godine u 30 zemalja, treće 2003. u 35 zemalja, a ovo četvrto 2007. također u 35 zemalja. Svrha je određivanje trendova u uporabi sredstava ovisnosti među srednjoškolcima.

U Hrvatskoj je projekt proveden sva četiri puta, a koordinirao ga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
(Hina)