Hrana koja nam "krade" energiju tijekom dana

Zimsko vrijeme uglavnom je doba u kojem se većina ljudi često osjeća bezvoljno i umorno.

dorucak_pixabay

Hladnoća i daleko kraći dani nego ljeti samo su neki od razloga zbog kojih s nestrpljenjem čekamo povratak sunčanijih i toplijih dana. Međutim, kada je o „zimskom umoru“ riječ, postoji jedan faktor na koji itekako možemo utjecati, a riječ je o – prehrani. Neke vrste namirnica jednostavno iz nas "izvlače" energiju, a da toga nismo niti svjesni.

Nakon dugog i napornog dana, mnogim je ljudima jednostavnije pojesti nešto „na brzinu“ , nego trošiti energiju na kuhanje ručka ili večere koje iziskuje dodatno vrijeme. Upravo se ovdje krije zamka. Gotova hrana može nam jednostavno „uzeti“ energiju jednako kao i trud koji bismo uložili u pripremu domaćeg (i zdravijeg) obroka.

Odabir pića utječe na energiju

Za početak tu su neka pića za koja nismo niti svjesni kako mogu imati suprotan učinak od onoga što želimo. Primjerice, kava koja bi nas trebala držati budnima. Bez obzira koju vrstu kave preferirate, od šalice ovog crnog napitka očekujete dozu kofeina koja bi vam trebala pomoći da se ujutro razbudite i započnete novi dan. Učinak kofeina zapravo je najvidljiviji do otprilike sat vremena nakon konzumacije. Nakon toga zapravo kreće rapidan pad energije, što često rezultira time da nam jedna kava jednostavno nije dovoljna.

Ista se stvar događa i s energetskim napitcima, iako im ime ukazuje na nešto sasvim suprotno. Nakon početne navale energije, ista veoma brzo počne opadati. Ove vrste napitaka sadrže i visoke doze šećera ili umjetnih sladila. Upravo njih stručnjaci nazivaju „praznim kalorijama“ koje će energiju podići tek privremeno. Ista se stvar događa s „dijetnim“ napitcima, najčešće niskokaloričnim verzijama gaziranih napitaka koji su krcati umjetnim sladilima.

Brza hrana kao saveznik umora

Za brzu hranu već se zna kako nije bogata nutrijentima važnim za funkcioniranje organizma, kao i da pretjerana konzumacija može potaknuti pojavu kroničnih oboljenja. Međutim, kratkoročno mogu utjecati i na razinu naše energije. Hamburgeri, pizza, pržena piletina – sve su to brza i jednostavna rješenja za obrok koja se gotovo svakom ponekad „omaknu“, koliko god se trudili paziti na prehranu. Šećer, masti i višak soli u brzoj hrani čine kombinaciju koja dovodi do dehidracije organizma, kao i usporavanja probave, kao i protoka krvi u tijelu. U ovim kombinacijama jedino šećer može osigurati početni nalet energije, dok će sve ostalo osigurati tek osjećaj iscrpljenosti koji će slijediti.

Svaki oblik brzog obroka „iz vrećice“, poput tjestenine koju je potrebno tek preliti vrućom vodom, imati će veoma sličan utjecaj. Visok udio ugljikohidrata, kao i soli, mogu jamčiti da ćete se osjećati iscrpljeno sat do dva nakon obroka.

Važnost doručka

Stručnjaci često ističu kako je doručak najvažniji obrok u danu. Međutim, ponekad izbor namirnica ne osigurava ono što bi doručak zapravo trebao – energiju kojom ćemo započeti dan i koja će nas „držati“ sve do ručka.

Rijetko tko ima dovoljno vremena za pripremu obilnijeg obroka svako jutro, te se doručak često bazira na šalici kave uz pecivo ili kekse. Kombinacija rafiniranog brašna i šećera također nije „najsretniji“ početak dana. Ona se zapravo „igra“ s količinom inzulina u našem tijelu – iako se nakon obroka čini kako nam je on dao potrebnu dozu energije, već nakon sat vremena ona počne opadati. Tada ćemo često posegnuti za još jednom šalicom kave koja će nam također pomoći tek kratkoročno, i zapravo ćemo se naći u svojevrsnom začaranom krugu. Mnogo bolji izbor za doručak bili bi, primjerice, keksi od cjelovitih žitarica uz šalicu omiljenog čaja.