Dojenje je proces u kojem majka hrani novorođenče i tako ga obskrbljuje sa svim hranjivim tvarima potrebnim za rast, a za bebu je dojenje mnogo više od samog hranjenja. Cijeli proces dojenja sadrži bitne prednosti za bebu i za majku.
Prednosti majčinog mlijeka
Bebe nemaju potpuno funkcionalan imunološki sustav sve dok ne navrše godinu dana. U prvoj godini života, majčino dojenje osigurava bebi imunološki odgovor na prehladu ili gripu. Ako je beba prehlađena, u majčinom se mlijeku povećava broj bijelih krvnih stanica kako bi se uništile bakterije ili virusi, bez obzira da li majka osjeća iste simptome. Beba dobiva dozu imuniteta kroz majčino mlijeko. Majčino mlijeko sadrži mnogo bijelih krvnih stanica (krvne stanice koje se bore protiv bakterija, virusa i parazita) i zato su obolijevanja rjeđa kod djece koja se hrane majčinim mlijekom, a manja je i pojava alergija.
Dojenje poboljšava zdravlje
Proteini, ugljikohidrati i masne kiseline u majčinom mlijeku osiguravaju sve što je potrebno bebi za rast jakih kostiju, mišića i tkiva. Svi ovi sastojci majčinog mlijeka nalaze se u savršenim omjerima koji su potrebni bebi za rast, a mijenjaju se s razvojem dojenja i s potrebama djeteta. Proteini u majčinom mlijeku su lako probavljivi, a masne kiseline pomažu u rastu bebinog mozga i razvoju živčanog sustava. Ugljikohidrati (ili šećeri) koji se nalaze u majčinom mlijeku, osiguravaju bebi energiju za igru i upoznavanje sa svijetom oko sebe.
Dojenje pozitivno djeluje na majčino zdravlje nakon rođenja, pomaže u vraćanju maternice u stanje prije trudnoće. Kod majki koje dulje doje, manja je vjerojatnost od obolijevanja od raka dojke ili maternice kasnije u životu.
Dojenje unapređuje proces povezivanja i privrženosti majke i djeteta
Hormon oksitocin stimulira refleks otpuštanja mlijeka kroz kanaliće i bradavicu kada beba počne sisati; ipak, uloga oksitocina nije vezana isključivo uz dojenje. Zapravo, oksitocin se još naziva i hormon ljubavi. Naše tijelo ispušta velike količine oksitocina u fazi zaljubljenosti, zbog čega se stvara onaj prekrasan osjećaj kada se prvi puta osjetimo zaljubljenim u nekog. Dojenje stvara isti ovaj osjećaj zaljubljenosti svaki puta kad majka doji svoje dijete. Ove kontinuirane količine oksitocina, pojačavaju proces privrženosti kako bi se između majke i djeteta stvorila snažna veza.
Kritični period za početak dojenja
Svi znamo da je majčino mlijeko najbolje za bebe. Pa ipak, najranjivije vrijeme za majku i bebu je prvi mjesec nakon rođenja, dok ne svladaju dojenje. Neke bebe lako nauče, drugima treba više vremena. Ako je beba kontinuirano nemirna za vrijeme dojenja, mlada majka bi mogla protumačiti ovaj nemir, tako da bebi nešto ne odgovara, što bi moglo utjecati na njenu odluku da li će nastaviti sa dojenjem ili ne.
Sa mirnijom bebom, veća je šansa da majka nastavi sa dojenjem, što pomaže u stvaranju prisnije veze između majke i bebe i relativno mirniji period navikavanja na prinovu u obitelji.
Razlog bebinog plača
Kada je beba nemirna ili plače, osobito navečer, problem je obično taj da beba osjeća neugodnu reakciju na nešto što je majka pojela. Ako dojilja može kratkoročno promijeniti način prehrane, beba se u pravilu smiri i proces dojenja je lakši za bebu i za majku.
U prehranu treba uvrstiti mnogo tekućine, piti dosta mlijeka, jesti mliječne proizvode, ribu, svježe povrće i voće, a izbjegavati hranu koja može utjecati na okus mlijeka poput mirodija, češnjaka i jakih začina. Isto tako treba izbjegavati kupus, luk, mahunarke, pikantna jela (posebice ako dijete ima grčeve), te dimljene i konzervirane proizvode. Obavezno se mora izbjegavati pušenje i alkohol. Dojilje bi trebale uzimati samo one lijekove koje im odredi liječnik.
(M.B.)