Nakon kašica s voćem i povrćem te žitarica, vrijeme je da djetetu ponudite i prve mesne obroke. I dok bi dohranu inače trebalo uvoditi nakon šestog, a nikako prije četvrtog mjeseca života, meso je među onim namirnicama s kojima ne treba žuriti. Preporuka je da meso u obroke dojenčadi ne bi trebalo uvoditi prije osmog ili devetog mjeseca. Unos mesa značajan je zbog znatne količine iskoristivog željeza i bjelančevina koje sadrže esencijalne aminokiselina, a koje naš organizam ne može stvarati .
Glavni izvor bjelančevina
Meso je uz mlijeko glavni izvor bjelančevina, bez kojih nema rasta i razvoja. Najvažniji je izvor željeza za dojenče. Treba birati posno meso, od lakše probavljivog prema težem. U početku djetetu dajte mesnu juhu koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije i pasirano, te usitnjeno meso. Mlado, nemasno pileće, pureće meso, potom kunić i mlada janjetina i teletina najbolji su izbor za početak.
U dohrani dojenčadi koristi se meso mlađih životinja koje je lakše probavljivo (teletina, janjetina) te bijelo meso peradi (pileće i pureće meso). I bijelo meso sadrži dovoljnu količinu željeza i ne zaostaje u kvaliteti za crvenim. Plava riba, svinjetina i suhomesnati proizvodi ne bi se trebali davati djetetu prije prvog rođendana. Inače, razne mesne prerađevine, primjerice, kobasice, hrenovke, se ne preporučuju jer sadrže nitrate i nitrite koji mogu dojenčetu naškoditi. Mesne prerađevine uz meso sadrže i veće količine masnog tkiva, iznutrica, kožica i ostataka vezivnog tkiva, te takvi proizvodi imaju veću energetsku vrijednost i nisu primijenjeni prehrani dojenčeta. Zbog visoke energetske vrijednosti, te produkata dimljenja ne preporuča se u prehranu dojenčeta uvoditi slaninu prije navršene godine dana.
Iznutrice (jetra, bubrezi) sadrže više željeza i vitamina B12 nego meso istih životinja (teletina, piletina), ali se u prehranu djeteta uvode također iza godine dana. Kod gotovih ili polugotovih namirnica za pripremu mesnih kašica se mogu koristiti usitnjena mrkvica, krumpir pire i pire od mladog graška. Mnogi prave takvu kombinaciju da stave 1/3 čistog mesa, a 2/3 kuhanog povrća.
Kako pripremiti kašicu?
Za prve mesne kašice najbolje je koristiti štapni mikser, meso mora biti usitnjeno, kao pire, i takvom mu se dodaje kuhano povrće ili tjestenina.Meso se peče tako da u središnjem dijelu nikada nije crvenkaste boje. Nije u pitanju samo sigurnost zbog mogućnosti intoksikacije, već beba ne može probaviti slabo pečeno meso. Meso se može kuhati, ali tada najveći dio dragocjenih mesnih sokova (mesni ekstrakt) ostaje u vodi za kuhanje.
Svakako bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da se bebe trebaju naviknuti na okus mesa, a kad se jednom naviknu onda će ga sve više tražiti. Upravo zbog toga je dobro raskuhano meso ostaviti u vlastitom soku. Prema prosječnom kemijskom sastavu, mesna kašica sadrži oko 10% suhe tvari mesa, a ostali sastojci su riža, kukuruz i njihovi škrobovi.
(M.G.)