Inozemni pedijatri i dijetetičari primjećuju pojavu jednog novog trenda – sve više današnjih roditelja odlučuju iz prehrane svog vrtićanca ili školarca izbaciti meso, a u nekim slučajevima i ribu te mliječne proizvode. To roditelji čine jer su i sami vegetarijanci ili vegani pa takav način života žele prenijeti i na dijete. Drugi je razlog taj što bezmesnu hranu smatraju zdravijom i u skladu s etikom. S druge strane, pobornici mesa na tanjuru takav pristup često osuđuju i pitaju se kako odrastanje bez mesa utječe na djetetov rast i razvoj.
Koje su prednosti, a koji nedostaci – i jesu li djeca u tom slučaju doista zakinuta? Portal The Independent o toj se temi konzultirao s nekoliko stručnjaka, a mišljenja su podijeljena.
Vegetarijanska i veganska prehrana dugo su bili svojevrstan tabu. Sada je jasno da je uravnotežena i planirana prehrana bez mesa (a u slučaju vegana i ribe, mliječnih proizvoda…) sigurna za ljude i da oni koji se na nju odluče u odrasloj dobi nisu zakinuti. Izgledno je i da će značajan udio vegetarijanaca poželjeti tako usmjeravati i svoje dijete, no tu ipak treba biti oprezan. Mališani ipak imaju drugačije prehrambene potrebe nego odrasli i njima je potrebno više mikronutrijenata, odnosno prehrana puna hranjivih tvari.
'Dopustiti im da sve kušaju'
''Nutritivni nedostaci uobičajeni su za vegane, posebice im zna nedostajati željeza, vitamina B12, joda…”, rekla je za The Independent Liisa Korkalo, predavačica na Odjelu za hranu i prehranu na Sveučilištu u Helsinkiju. Dodala je i da nedovoljan unos masti i proteina može dovesti do usporenog rasta te manjka energije.
Pritom treba razlikovati dvije stvari: moguće je odgajati dijete na uravnoteženoj vegeterijanskoj prehrani. Voće, povrće, žitarice, mesne alternative… - s takvim bezmesnim menijem dijete neće biti u riziku. Kako tvrdi dijatetičarka Ana-Kristina Skrapac, veganska prehrana je ipak previše restriktivna.
''Rizik kod veganske prehrane nadmašuje svaku potencijalnu korist", rekla je Skrapac. Ističe da ne vidi zdravstvenih prednosti veganske prehrane naspram vegetarijanske ili 'normalne', odnosno one koja uključuje meso. I Korkalo i Skrapac pristalice su toga da bi roditelji trebali biti fleksibilni što se tiče djetetove prehrane te im dopustiti da kušaju od svega pomalo. “Moje mišljenje je da treba poticati djecu na raznolik unos široke palete namirnica uključujući mliječne proizvode, meso, perad, ribu i jaja, za optimalnu ravnotežu nutrijenata”, kaže Skrapac.
Za one koji se ipak odluče dijete usmjeravati prema bezmesnoj prehrani savjetuje da se obrate pedijatru i stručnjaku za prehranu te da kroz druge namirnice nadomjeste unos hranjivih tvari.
Od tofua, tempeha i seitana do mahunarki, zelenog povrća, avokada, orašastih plodova i raznih sjemenki - ove bi namirnice trebale biti neizostavan dio menija jer obiluju proteinima, vitaminima, kalcijem i zdravim masnim kiselinama.
Ima i onih koji misle drugačije
No da ne bi sve ostalo na negativnim stranama bezmesne prehrane u dječjoj dobi, istaknimo i da dio stručnjaka tvrdi da ne samo da se bez mesa može, već da orijentiranost na voće i povrće nudi niz prednosti. S obzirom na to da biljna prehrana ne obiluje zasićenim mastima, to bi automatski moglo značiti da je takvom prehranom dugoročno smanjen rizik od karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti…
Drugi dio spektra stručnjaka za prehranu uvjeren je da se bez mesa na tanjuru djeca od najranije dobi uče kako zavoljeti povrće i živjeti zdravo. Pritom i tu treba naglasiti da je u tom slučaju potrebno uvoditi međuobroke da bi se spriječio premalen unos kalorija, a treba misliti i na to kako – bez mesa – unijeti dovoljno ugljikohidrata, vitamina i proteina.
Ni stručnjaci se, dakle, ne slažu oko toga je li prehrana bez mesa ili, u restriktivnom slučaju, bez ribe i mlijeka, dobra ili loša za dijete, no jasno je da se svakako prije takve odluke treba posavjetovati i voditi računa o uravnoteženosti i unosu hranjivih tvari.