To su dokazali znanstvenici iz Švedske koji kažu da su djeca koja su provela prvih pet godina života na farmi, odnosno na selu, pod 20 posto manjim rizikom razvoja alergija između 16 i 75 godine.
Istraživanje je vodio dr. Jonas Eriksson sa Sveučilišta u Gothenburgu, a proučavao je alergijske reakcije na okolišne alergene koji izazivaju svrbež, suzenje očiju, kašalj i kihanje. Ove su alergije u iznimnom porastu od sredine prošlog stoljeća, no razlozi zašto je tako nisu poznati. Samo u zapadnoj Švedskoj čak 30% stanovništva boluje od nekog oblika alergije, dok je taj postotak u nekim državama još veći.
Neke prijašnje studije već su potvrdile da se alergije u manjem broju pojavljuju kod djece i odraslih koji su odrasli na selu, no do sada nije bilo poznato da li taj pozitivni efekt odrastanja u prirodi djeluje i u zerilojoj dobi i starosti.
Kako bi dobio odgovor na to pitanje, dr. Eriksson je zajedno s kolegama ispitao 18.087 stanovnika zapadne Švedske. Ispitanici su govorili o problemima s respiratornim sustavom, ali i ispunjavali upitnik o odrastanju i prvim godinama života.
Rezultati su pokazali da osobe koje su barem do 5. godine života živjele na farmi, u manjem su pototku imale problema s rinitisom i alergijama. Oni koji su odrasli u velikim gradovima, bili su pod najvećim rizikom od razvijanja alergijskih reakcija.
Isto tako, taj pozitivan efekt zabilježen je do starosti, odnosno do 75. godine života.
Još uvijek nije jasno kako život na selu, u okruženju prirode, životinja, ali i raznih bakterija, nepasteriziranog mlijeka i hrane bez konzervansa štiti ljude na tako duge staze. Isto tako, još nije u potpunosti jasno zašto odrastanje u urbanim sredinama dovodi do pojave alergija.
Ova pitanja su i sljedeći zadatak za znanstvenike koji će uskoro rasvijetliti problem alergija i ponuditi savjete za prevenciju njihove pojave kod djece.
(JK, Izvor: Reuters Health)