Koliko čitati djeci koja još nisu krenula u školu, a koliko pak trebaju čitati sami i koje knjige kad nauče prva slova? To su pitanja s kojima se susretne većina roditelja. Naviku čitanja treba razvijati i njegovati. Čitajući djetetu pripremamo ga za samostalno čitanje, potičemo razvoj njegova govora, zapažanja, zaključivanja. Čitanje pokreće dijete na razmišljanje, razvija maštu i kreativnost, utječe na jezične vještine, obogaćuje rječnik.
Važno je da djeca u prvom i drugom razredu osnovne škole čitaju svaki dan, kako bi usavršili tehniku čitanja, jer je to sposobnost koja im omogućava snalaženje u svakodnevnom životu i rješavanje problema. U trećem i četvrtom razredu čitanje je važno zbog usvajanja socijalnih odnosa i etičkih vrijednosti. Proces čitanja sadrži i druge mentalne te misaone funkcije, zato bi bilo optimalno da dijete svaki dan samostalno, naglas, u sebi, ili uz roditelje čita najmanje 20-30 minuta.
Djeci treba početi čitati od najranije dobi, ali pritom voditi računa o onome što razumiju. Malu djecu zanimaju slikovnice, s puno slika, a prijelaz na priče i knjigu spontani je proces, pri čemu je važno da roditelji budu educirani i djetetu ponude prikladnu knjigu, primjerenu dobi.
Čitajte djeci što više, svaki dan i naglas
Stručnjaci ističu kako je metoda glasnog čitanja ključna za razvijanje čitateljskih navika i kasniji uspjeh u školi te općenito uspjeh u stjecanju znanja i vještina. Glasno čitanje djeci često služi i prevenciji poteškoća u čitanju koje se mogu javiti već u najranijoj dobi. Glasno čitanje pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovore o pročitanom. Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva. Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji. Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju. Glasno čitanje odraslih djeci proširuje dječji vokabular i proširuje njihovo opće znanje. Glasno čitanje djeci otkriva literaturu koju možda nikada sami ne biste otkrili, poput poezije, kratkih priča.
Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Tako djeca bolje razumiju složene rečenične strukture. Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli.Glasno čitanje stvara vezu između djeteta i odraslog koji mu čita te im tako osigurava zajedničke teme za razgovor. Govorenje i razgovor pomažu u razvoju vještina čitanja i pisanja.
Trajanje čitanja
Čitati treba onoliko dugo dok djeca žele slušati. Djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče. S vremenom djeca razvijaju koncentraciju pa se vrijeme slušanja priče produljuje. Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju. Djeca vole slušati priču dok crtaju ili se igraju nekom igračkom pa je i to preporučljivo. Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje.
Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje djeci, osigurava čvrstu vezu s djetetom. Budite dio projekta "Čitaj mi!", čitajte i potičite djecu da i sama glasno čitaju, bez obzira na dob djeteta. Prvu nacionalnu kampanju za poticanje ranog glasnog čitanja djeci "Čitaj mi!" zajedno organiziraju Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i UNICEF.
Kako čitati?
Evo i nekoliko savjeta roditeljima od dr. sc. Ivanke Stričević o čitanju:
- pronađite udobno i mirno mjesto za čitanje, isključite sve što bi Vas moglo ometati, držite knjigu ispred djeteta da je može dobro vidjeti i dodirivati
- uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, ponavljate riječi koje mu se sviđaju i postavljate pitanja; dajte mu da lista stranice
- pokazujte rukom riječi koje čitate; dijete tako uči vezu pisanog i govornog jezika i pravila hrvatskog jezika
- preskočite riječi koje dijete ne može razumjeti
- čitajte priču u cjelini radi doživljaja, a zatim razgovarajte o njoj
- potaknite dijete da ono priča priču, slušajte ga
- čitajte izražajno, s izmjenama ritma i glasnoće, činite stanke i dajte djetetu dovoljno vremena da “proradi” ono što je čulo
- zajedno s djetetom birajte knjigu koju ćete čitati
- ponovno čitajte istu knjigu ako to dijete traži
- čitajte s djetetom razne materijale (recepte, upute, poštu).
(M.G.)