Neka djeca ne mogu probaviti ni ostala životinjska mlijeka pa se roditelji pitaju kako nadoknaditi izgubljene nutrijente potrebne za rast i razvoj djeteta. Iako na tržištu postoji niz hipoalergenih formula, mnogi se odlučuju za uvođenje biljnih „mlijeka“ u prehranu. Bilo da je riječ o nemogućnosti konzumacije kravljeg mlijeka ili o samostalnoj odluci roditelja, važno je napomenuti da o ovoj opciji valja porazgovarati s pedijatrom i znati da ni jedno od biljnih „mlijeka“ nije i ne može biti zamjena za mliječni obrok djeteta u razvoju.
Zadnjih nekoliko godina, hrvatsko je tržište preplavljeno bezlaktoznim zamjenama za mlijeko. Bilo da je riječ o trendu ili nečemu drugome, činjenica je da je svjesnost o negativnim utjecajima pasteriziranog kravljeg mlijeka postala tolika, da su alternative mlijeku ostale kao jedini izbor u mnogim obiteljima. No što kad je riječ o djeci? Možemo li, bez ikakvog straha, dijete u potpunosti prebaciti na biljna mlijeka?
Odgovor na ovo pitanje kompleksan je i individualan pa je prije svega važno biti odgovoran i ukoliko je riječ o djetetu mlađem od pet godina, odluke ne donositi na svoju ruku.
Pedijatri se slažu da ni jedno od biljnih napitaka ne sadrži dovoljno hranjivih tvari za djecu u razvoju te da je, ukoliko je riječ o alergiji, bolje posegnuti za hipoalergenom formulom koja je nadopunjena svim nutrijentima potrebnim za dijete. Roditelji pribjegavaju biljnim alternativama mlijeku zato što žele izbjeći umjetnu formulu i djetetu ponuditi prirodniji izbor. No ne smijemo se uzdati u dodatke kalcija, vitamina i minerala koji se dodaju biljnim napicima , napominju pedijatri, jer oni sadrže i konzervanse, šećere i soli, nepreporučljive za djetetovu prehranu.
Ukoliko se roditelj ipak odluči u djetetov jelovnik uvesti biljne napitke, mora uzeti u obzir da napitak ne može zamijeniti mliječni obrok i da se taj manjak mora nadoknaditi na druge načine. Pedijatri se ne mogu u potpunosti složiti oko konkretne dobi za početak konzumacije biljnih napitaka pa se dobna granica kreće od treće do pete godine, a ponekad čak i do desete.
Kad je riječ o korištenju biljnih mlijeka u pripremi kašica, grisa, pudinga ili kolača, ona su dobar izbor s kojim nećete pogriješiti. Razlikuju se po gustoći i okusu, a isprobavanjem ćete uočiti na koje vaše dijete najbolje reagira.
Prednosti i mane biljnih „mlijeka“
RIŽINO MLIJEKO Rižino je mlijeko vodenasto i slatkastog je okusa. Riža je namirnica koja izaziva najmanje alergija pa je pogodna za alergičare. Majke koje su ga koristile tvrde da je okusom najsličnije majčinu mlijeku pa ga djeca lako prihvaćaju. Rižino je mlijeko siromašno mastima i proteinima. Lako je probavljivo, a ne preporučuje ga se konzumirati u većim količinama prije pete godine zbog pretjerane količine pesticida u uzgoju riže. Rižino se mlijeko slabo zgušnjava pa je u pripremi pudinga ili griza važno odmjeriti količine, no zbog prirodne slatkoće ne zahtjeva dodatak šećera pa je pogodno za pripremu slatkih međuobroka.
MLIJEKO ORAŠASTIH PLODOVA Bademov napitak ukusan je i prirodno bogat magnezijem i vitaminom E. Iako je bogat kalcijem, stručnjaci upozoravaju da se kalcij puno bolje apsorbira iz mliječnih proizvoda poput sira i jogurta (ukoliko nije riječ o alergiji) nego iz biljnih napitaka. Orašasti okus intezivan je i lijepo se spaja s instant kakaom, dobar je i za pripremu palačinki te smoothieja. Lješnjakov napitak nešto je jačeg okusa od bademovog pa djeci može biti preintenzivan. Kokosov je napitak intezivan i gust, a pedijatri se ne mogu složiti spada li ono u orašasti plod ili ne. Pogodno je za zgušnjavanje juha, za kolače i umake.
SOJINO MLIJEKO Sojino je mlijeko i dalje najpopularniji alternativni napitak no sve veći broj istraživanja potvrđuje kako bi djeca trebala izbjegavati soju, što je dulje moguće. Osim što ne sadrži dovoljne količine kalcija i masti, sojino mlijeko potiče reakcije koje djeluju na hormone. Iako su mnogi narodi odrasli na soji, znanstvenici se još uvijek ne mogu složiti oko omjera pozitivnih i negativnih djelovanja soje. Upravo je zato važno uravnotežiti njezinu konzumaciju, posebno kod djece. Važno je razlikovati sojinu formulu (obogaćenu nutrijentima) i sojino mlijeko. Sojin je napitak gust, gustoćom najsličniji mlijeku, a prodaje se zaslađen i nezaslađen. Dobar je za pripremu slastica. VAŽNO: Sojin napitak kao i napitak od orašastih plodova mogu prouzrokovati alergijske reakcije pa valja biti na oprezu.
ZOBENO MLIJEKO Zobeno je mlijeko bogato bjelančevinama i zasitno je. Gusto je i samim time prikladno za zaguščivanje juha, pirea, umaka i izradu biskvita. Sadrži i dijetalna vlakna pa je dobro za probavu. Budući da je intezivnog okusa, djetetu ga možete zakamuflirati u zobenu ili voćnu kašu te zasladiti medom. VAŽNO: Zob sadrži gluten, također potencijalni alergen, pa je važno pratiti djetetovu reakciju na njega
Cijena kupovnih biljnih mlijeka velika je, a i brojne konzervanse i dodatke bolje je izbjeći jer svako od ovih mlijeka može se napraviti i kod kuće. Recepti su jednostavni i sve što vam je potrebno su namirnica od koje se mlijeko pravi, vruća voda, mikser i cijedaljka ili gaza. Receptima se mogu dodavati različiti prirodni zaslađivači poput datulja ili meda, a količine se prilagođavaju vlastitim potrebama.
Ne bojte se istraživati i isprobavati alternativna mlijeka u djetetovoj prehrani, ali imajte na umu prednosti i nedostatke svakog od njih kao i činjenicu da je za adekvatnu zamjenu mliječnog obroka potrebno puno više od biljnog napitka.