Kad pomisliš na natprosječno inteligentne ljude, velike su šanse da ti na pamet padaju određeni tipovi ljudi. Na primjer, ljudi koji znaju nasumične činjenice o svemu, ili ljudi koji rješavaju matematičke jednadžbe u svojoj glavi brzinom munje. Ali istina je da zapravo ne moraš imati visok IQ da bi se smatrala visoko inteligentnom osobom. Zapravo, stručnjaci kažu da je inteligencija puno više od toga, a mnogi natprosječno inteligentni ljudi uopće ne shvaćaju koliko su zapravo pametni.

Umijeće vladanja osjećajima

Provjeri jesi li emocionalno inteligentna ili još puno moraš raditi na tome

"Visoko inteligentna osoba je ona koja je fleksibilna u svom razmišljanju i može se prilagoditi promjenama, razmišlja prije nego što progovori ili djeluje i sposobna je učinkovito upravljati svojim emocijama", za Bustle kaže dr. Catherine Jackson, licencirana klinička psihologinja i certificirana neuroterapeutkinja.

Istraživači su istraživali mnoge različite osobine koje su zajedničke visoko inteligentnim ljudima. Na primjer, studija iz 2016. objavljena u British Journal of Psychology pokazala je da visoko inteligentni ljudi zapravo više vole biti sami. Utvrđeno je da su pametniji ljudi manje zadovoljni životom što se češće druže s prijateljima. Ovo je samo jedan od znakova inteligencije, a evo koje su još, prema znanosti, osobine natprosječno inteligentnih ljudi.

Neuredna si

Kathleen Vohs sa Sveučilišta u Minnesoti kaže da što smo neuredniji, to smo pametniji. Studija koju je Vohs objavila u Psychological Science sadržavala je dvije skupine ljudi zamoljene da osmisle kreativne namjene za ping-pong loptice. Jedna grupa je radila u neurednom, pretrpanom okruženju, dok je druga radila u urednom okruženju. Neuredna skupina smislila je znatno kreativnije i zanimljivije ideje. Stoga prije nego što si zamjeriš zbog svog stalno pretrpanog stola, umjesto toga daj si nekoliko IQ bodova.

Znatiželjna si

Ako voliš učiti, više ćeš učiti i bit ćeš pametnija, a i znanost to potvrđuje. Studija sa Sveučilišta Goldsmiths u Londonu otkrila je da "kako ljudi ulažu svoje vrijeme i trud u svoj intelekt", odnosno hrane svoju znatiželju, igra veliku ulogu u kognitivnom rastu. Ali nije samo učenje više ono što nas čini pametnijima, već i želja da naučimo više, što je uobičajena osobina inteligentnih ljudi. Studija u časopisu Journal of Individual Differences pokazala je korelaciju između ljudi koji su kao djeca postigli visoke rezultate na testovima inteligencije i odraslih koji su bili znatiželjniji i otvoreniji za nove ideje. Psihološko istraživanje Georgia Tech-a također je pokazalo da su oni s velikom radoznalošću tolerantniji na dvosmislenost, što zahtijeva sofisticiran stil razmišljanja.

Razgovaraš sama sa sobom

Ne, to nije znak da si luda - upravo suprotno. Studija psihologa Palome Mari-Beffa i Alexandera Kirkhama sa Sveučilišta Bangor pokazala je da glasno razgovaranje sa sobom poboljšava samokontrolu, važan oblik inteligencije. Dali su sudionicima studije niz zadataka i popratnih pisanih uputa, tražeći od njih da pročitaju upute tiho ili naglas. Izmjerena koncentracija i izvedba onih koji su čitali naglas bila je daleko bolja. Govorenje na glas povećava kontrolu, zbog čega mnogi profesionalni sportaši razgovaraju sami sa sobom naglas tijekom utakmica.

Imaš visoku samokontrolu

Bez obzira na to ostvaruješ li samokontrolu pričajući sama sa sobom naglas ili samo tako što želiš, to je vrlo zanemaren znak inteligencije. Psihološka studija sa Sveučilišta Yale iz 2009. dala je sudionicima IQ testove i ponudila im novčanu nagradu koju bi mogli dobiti odmah ili kasnije (za veći iznos). Oni koji su odlučili čekati također su imali viši IQ rezultat, što ukazuje na to da opiranje donošenju impulzivnih odluka i pažljivo vaganje opcija korelira s inteligencijom.

Možeš biti sama sa sobom

Ako voliš svoje društvo i ne trebaš stalno biti u blizini drugih, to je znak inteligencije. Studija objavljena u British Journal of Psychology pokazala je korelaciju između zadovoljstva samim sobom i inteligencije. Vrijeme koje provodiš sama sa sobom možeš iskoristiti za razmišljanje, određivanje prioriteta i planiranje, što jača samokontrolu.

Smiješna si

Psihološka studija Sveučilišta u Novom Meksiku iz 2011. pokazala je da su profesionalni komičari i ljudi koji su pisali smješnije natpise za crtane filmove bolje ocijenili verbalnu inteligenciju. To se zbraja, jer neki brojni pametni ljudi imaju oštroumnost i dobar smisao za humor.

Otvorenog si uma

Psihološka studija Sveučilišta Yale iz 2008. pokazala je da su visoko inteligentni ljudi skloni ostati otvoreni prema tuđim stajalištima, ne formulirajući vlastita dok ne čuju više glasova i stavova. Međutim, to ne znači da su prevrtljivi, jer je studija također pokazala da će ljudi otvorenog uma vjerojatnije biti sigurni u svoje mišljenje nakon formiranja i manje je vjerojatno da će njima manipulirati.

Nisi uvjerena u to da si posebno pametna

Psiholozi su otkrili Dunning-Krugerov efekt, koji kaže da ljudi koji su manje kompetentni ili bistri stalno precjenjuju svoje mentalne sposobnosti dok su inteligentni ljudi daleko svjesniji svojih ograničenja. A poznavanje svojih ograničenja znači da je veća vjerojatnost da ćeš se okružiti ljudima kako bi nadoknadila svoja ograničenja.