Blagdani su, barem u teoriji, rezervirani za obitelj, zajedništvo, veselje, toplinu. Društvene mreže preplavljuju prekrasno okićeni svi kutci stana, savršeno aranžirani stolovi, svi poziraju zagrljeni pred borom… I svi su, barem na prvi pogled sretni, mirni i ispunjeni.

Ali, je li zaista tako? Što se zapravo krije u stvarnosti? Kod mnogih ljudi i je tako, ali postoji i dio ljudi koji se u blagdansko vrijeme osjeća gore nego ikad. Osjećaju tugu, usamljenost, stres oko financija… Neki misle da nešto s njima nije u redu jer ne osjećaju ono uzbuđenje i zadovoljstvo koje "bi trebali osjećati". Za velik broj ljudi blagdani su najljepše doba godine, ali isto tako, za dobar dio ljudi oni su jako emocionalno iscrpljujući.

Stres uzrokovan očekivanjima

U ordinacijama se mogu vidjeti pacijenti koji dolaze s glavoboljama, dijarejom, osjećajem knedle u grlu, nesanicom, gubitkom apetita, lupanjem srca i kod nekih pojedinaca uzrok ovih simptoma može biti stres.

Da, blagdani mogu biti stresni. Uglavnom je to zbog kombinacije razloga koji uključuju očekivanja koja si sami namećemo, očekivanja koje ima društvo, usporedbe s drugima, stres oko financija, loša iskustva iz prošlosti, komplicirane obiteljske dinamike, praznina zbog neispunjenih novogodišnjih ciljeva… Još kad dodamo onaj osjećaj da bismo "trebali biti sretni", a nismo, javlja se krivnja.

Glavni krivac "blagdanskom stresu" je kortizol, poznat i kao hormon stresa. On raste u situacijama kad manje i nekvalitetnije spavamo, jedemo nezdravo (masnoće, alkohol, šećer), imamo više obaveza i više emocionalnog pritiska.

Zbog povišenog kortizola smo razdražljiviji nego inače, javljaju se i napadaji panike, nesanica, znojenje dlanova, proljev, osjećaj "knedle u grlu".

Žene su uglavnom više pogođene nego muškarci zbog očekivanja koja su im nametnuta - i vlastita i od društva. Organizacija proslava, brige oko blagdanskog stola, logistika oko okupljanja obitelji, kupnja poklona, priprema hrane… Neke žene to podnose bolje, a neke lošije.

Znakovi da su vas blagdani emocionalno iscrpili su: teškoće spavanja, tjelesni simptomi nakon što su organski uzroci isključeni, osjećaj praznine, emocionalna preosjetljivost, stalni umor, gubitak apetita ili prejedanje. 

Kako si stvarno možemo pomoći?

1. Prestanite s uspoređivanjem

Tuđe okićene kuće, blagdanski stolovi… Posebno ono što vidimo na društvenim mrežama.

2. Prihvatite da ne mora sve biti savršeno

Važnije od toga je da je napravljeno s puno ljubavi.

3. Nemojte na silu forsirati odnose koji ne funkcioniraju ni tijekom ostalog djela godine

4. Uzmite vrijeme za odmor i vrijeme za sebe

5. Opustite se malo oko hrane ali ipak sačuvajte zdravu mjeru

Samoća uoči blagdana

Ono što je često potisnuto je ta samoća koja se javlja oko blagdana.

Iako je ljudi često skrivaju, zapravo je češća nego što mislimo. I ako ste sami, niste čudni, neuspješni ili manje vrijedni. Blagdani se ne mjere time koliko je ljudi oko vas, već je puno važnije kako se osjećate u svojoj koži.

Tijekom i nakon blagdana ljudi češće znaju potražiti stručnu pomoć. I to je potrebno ako se javljaju simptomi poput dugotrajne nesanice, stalna potreba za spavanjem, osjećaj beznađa, neugodnost prilikom gutanja, napadaji panike, gubitak apetita, tuga… Ovi simptomi su samo signal da trebate obratiti pozornost na svoje emocionalno zdravlje, koje je jednako važno kao i fizičko.

Blagdani nisu i ne bi smjeli postati natjecanje. Savršene slike nisu mjerilo uspjeha u životu. Emocije koje se javljaju oko blagdana su normalne, a ako vas uznemiravaju ili vas ometaju u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je potražiti psihološku pomoć.

Privatna arhiva

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Kako se ne udebljati tijekom blagdana i uživati u omiljenoj hrani?