Ljudi imaju određenu toleranciju prema dugovima. Većina nas može tolerirati malo dugovanje. Ali koliki dug možemo prihvatiti? Kada smo u dugovima do grla?
Većinu vremena, odluka o tome da ste “prezaduženi” donosi se emocionalno. To znači, prezaduženi tada kada se osjećate prezaduženo.
Pa zašto onda neki ljudi paničare zbog malih dugova, dok ostali spavaju kao bebe dok duguju na desetine tisuća kuna?
Odgovor je da ljudi imaju emocionalni osjećaj o tome koliko dugovanje je prihvatiljivo. Opasnost leži u tome da je ovakva osobna procjena vrlo nepouzdana.
Možda ste način procjenjivanja stekli odgojem, kroz protekla iskustva, preko onog što ste vidjeli na televiziji ili slično. Vaš način prihvaćanja dugovanja također uključuje razinu vaše zrelosti i samokotrole.
Svi također imamo emocionalni odgovor na to što je neprihvatljivo, a što još zovemo “spustiti se do dna”. Za neke je dno kad vam oduzmu auto zbog neplaćenih računa.
Za druge je dno dan kad ne možete platiti ni osnovne račune, dan kad lažete bračnom drugu o zakašnjelom plaćanju računa ili prijetnja da ćete ostati bez krova nad glavom. Drugim riječima, emocionalni odgovor, a ne sam događaj, je ono što određuje trenutak kad smo dosegli dno. Ono što nekom predstavlja dno, za drugoga je standard življenja.
Pa koliko dugova je onda previše? Na sasvim emocionalnoj razini, mnogi ljudi “dosegnu dno” kad im počnu pristizati pozivi za neplaćene račune.
Teško je kad vam utjerivači dugova sjednu za vrat. Neki se lako nose sa time, dok je drugima to neugodno, ponižavajuće i sramno. Nekima je potrebna intervencija prijatelja ili članova obitelji kako bi shvatili da im se dugovanja izmiču kontroli. Drugi pak čekaju da ih se utuži ili im se kuća proda na dražbi.
Pa koliko dugovanje je preveliko?
Prvo, to nije pitanje na koje bi trebali odgovarati emocijama. Većina poduzetnika ima čelične živce kad se govori o dugovima i financijskom riziku, ali većina ih ne snosi veliki osobni dug. Tako količina dugovanja koje mogu podnijeti emocionalno nije vodeći faktor; zapravo, ne bi se ni trebalo uzeti u obzir.
Dugovanje je financijska kategorija, a jedini način da se financijski poslovi procijene jest da se promotre kao dio veće financijske slike.
Vaša financijska izviješća možemo još zvati i vašom neto vrijednošću. Na taj način možete dobiti relativno dobar presjek vlastite neto vrijednosti bez zapošljavanja računovođe ili financijskih stručnjaka. Jednostavno popišite sva dugovanja koja imate. Ako imate kreditne kartice izlistajte sva stanja. Ako imate kredite, popišite i njih. Uključite i hipoteku na listu. Pobrojite sva ta dugovanja (računovođe to zovu obveze) i zbrojite ih.
Sad razmotrite sve što posjedujete. To uključuje sav novac na bankovnim računima, ili u investicijskim te mirovinskim fondovima, dionice i slično. Ako imate kuću (čak i ako je pod hipotekom), zbrojite i njenu realnu vrijednost. Ako imate automobil ili drugo prijevozno sredstvo (motor ili brod) dodajte i njega. Možete dodati i vrijednost namještaja, elektroničkih aparata i odjeće, ali budite vrlo konzervativni. Možda vas je koštalo tisuće kuna da popunite ormar odjećom, ali mala je vjerojatnost da je možete prodati za toliko. Nemojte ubrajati ono što ste potrošili, zbrajajte samo onu vrijednost koju možete dobiti da neku stvar danas prodajete. Sve zbrojite i dobit ćete ono što računovođe zovu imovina.
Sada oduzmite obveze (ono što dugujete) od imovine (sve stvari koje imate) i dobit ćete svoju neto vrijednost.
Žao mi je što vas moram razočarati, ali taj broj bi trebao biti pozitivan. I trebalo bi se raditi o tisućama.
Postoje neki razlozi za nisku neto vrijednost. Za one koji tek započinju ili su tek započeli, vaša je neto vrijednost niska jer niste imali mnogo prilike za uvećati vrijednost svoje imovine. Ili ste možda upravo prošli kroz velike medicinske probleme ili druge životne poteškoće. Drugi razlog zašto je vaša neto vrijednost niska su veliki dugovi.
Sada pogledajte svoje mjesečne primitke i mjesečne račune. Ne brinite ovdje o ukupnim dugovanjima, samo pogledajte iznos koji mjesečno potrošite nasuprot onome što zaradite. Uzmite si vremena i poigrajte se s olovkom i papirom. Da li vaši troškovi prelaze vaše primitke? To je mehanizam stvaranja dugova. Sve dok ne dođete do točke da su vam primici veći od troškova, vaši će dugovi rasti, što će vam zauzvrat stvarati negativnu neto vrijednost.
Ako ne možete platiti ništa osim računa koje imate, ako samo povećavate dugovanja iz mjeseca u mjesec, ako je vaša financijska situacija stvarno nesigurna, vjerojatno će vam trebati financijska pomoć.
Financijski savjetnici vam mogu pomoći, a možete pronaći i mnogo izvrsnih knjiga i programa usmjerenih prema tome kako se riješiti dugova. Možete pronaći i besplatne izvore pomoći. Na primjer, vaš osobni bankar vam vjerojatno može pomoći napraviti financijski plan kako se riješiti duga.
Ako niste sigurni jeste li prezaduženi, vjerojatno jeste. Jedna od izvrsnih financijskih tajni pravog bogatstva je slijedeća: izbjegavajte dugove. Moguće je čak i uz prosječnu plaću živjeti bez dugova.
Ovršitelji i opomene nisu prvi znakovi problema sa dugovima; to su samo simptomi podužeg perioda prevelikih dugovanja. Kada dođu znakovi upozorenja, čak i ako vas nisu previše uznemirili, trebali bi poduzeti korake i iskopati se iz dugova. Razlika između toga da imate previše dugova i prezaduženosti je samo nekoliko krivih koraka.