Kada su u pitanju ljudi koje volimo, često stavljamo njihove potrebe iznad svojih i činimo sve što možemo da ih usrećimo. Briga i zaštita osjećaja drugih ljudi ono je što nam pomaže da uspostavimo neke od najdubljih i najsmislenijih odnosa u našim životima. Međutim, kada ravnoteža stavljanja tuđih potreba ispred svojih postane previše iskrivljena, to je pokazatelj da se nešto mora promijeniti.
Iako bi to moglo zvučati čudno, ponekad možemo biti previše ljubazni. Sociotropija, neformalno poznata kao 'people pleasing' iliti udovoljavanje drugima definira se kao sklonost da se vrednuju odnosi umjesto osobne neovisnosti. Ljudi se često boje gubitka odnosa i mijenjaju svoje ponašanje kako bi izbjegli sukob, čak i ako to ima štetan utjecaj na njihovu vlastitu dobrobit.
U objavi na Instagramu, psihoterapeutkinja Amber Elizabeth Smith otkrila je najvažnije znakove da si preljubazna osoba i kako se oporaviti od stalnog udovoljavanja drugima. Postavljanje granica i određivanje prioriteta vlastitoj dobrobiti nije nešto što se događa preko noći, ali prepoznavanje znakova i poduzimanje jednostavnih koraka prema stavljanju sebe na prvo mjesto uvijek je dobar početni korak.
U nastavku provjeri 8 znakova da si preljubazna osoba i kako ovo konstantno udovoljavanje drugima utječe na tvoju dobrobit.
Odbacit ćeš ono što radiš kako bi pomogla drugoj osobi, čak i ako to znači žrtvovanje nečega važnog za tebe
Ako si klasični 'people pleaser', često ćeš dati prioritet potrebama drugih prije svojih. To nije nužno loša stvar, ali kada redovito radiš kompromise, to bi mogao biti znak da si u jednostranoj vezi i da su potrebne jasnije granice.
Biti 'ljubazna' dio je tvog identiteta i bojiš se da moraš stalno biti takva ili će te proglasiti 'lažnom'
Naravno, svi žele da se o njima misli kao o dobroj i ljubaznoj osobi, ali to ne bi trebalo dolaziti iz straha da će se smatrati suprotnim od toga ili nauštrb mentalnog zdravlja. Odvajanje vremena za sebe i određivanje prioriteta vlastitih potreba nije nešto za što bi se ikada trebala osjećati krivom.
Osjećaš se pretjerano odgovornom za tuđe osjećaje i učinit ćeš sve da ne prouzročiš bol čak i ako to znači da se ne zauzimaš za sebe
Ako uvijek imaš ulogu posrednika unutar svoje obitelji ili grupe prijatelja, odvoji vrijeme da saznaš tko si zapravo. Potraga za ravnotežom u tim odnosima važan je korak ka oporavku od udovoljavanja ljudima.
Često lako 'opraštaš' i dopuštaš ljudima da ostanu u tvom životu s ponavljajućim štetnim obrascima
Opraštanje je svakako vrlina, ali samo kada se daje onima koji ga zaslužuju. Ako imaš otrovnog prijatelja kojeg jednostavno ne možeš odsjeći ili iscrpljujućeg člana obitelji zbog kojeg se uvijek osjećaš krivom, odvoji vrijeme da razmisliš o vrijednosti koju oni dodaju u odnosu na štetu koju uzrokuju. Ako njihovo zadržavanje u tvom životu uzrokuje više stresa nego radosti, možda bi bilo vrijedno pozabaviti se neujednačenom ravnotežom moći s njima ili uzeti stanku kako bi ponovno procijenila odnos.
Kad misliš da je netko ljut na tebe, počneš ugađati ljudima, hvaliti ih i više se truditi za njihovo odobravanje
Iako može biti teško sjetiti se u trenutku kada se netko ponaša loše, na njima je, a ne na tebi, da poprave situaciju. Promjena tvog ponašanja kako bi se prilagodila njihovom samo postavlja nezdrav presedan i čini da si ti ona koja će ugroziti normu.
U prošlosti si bila 'ljubazna' kako bi izbjegla probleme, a sada je to postalo vještina preživljavanja
Nitko se ne želi nositi sa sukobom kada ne mora, ali ako se konstantno povlačiš kako bi održala mir, vjerojatno ćeš se nositi s velikim emocionalnim teretom. Oslobađanje od očekivanja drugih je oslobađajuće i dobro za tvoje mentalno zdravlje.
Govoriš ljudima 'u redu je' i tješiš ih nakon što te povrijede, iako bi trebalo biti obratno
Izraziti kako se uistinu osjećaš, pogotovo u napetoj situaciji, nije uvijek lako. Ali ako se ispričavaš lošem ponašanju i ne možeš govoriti što misliš, to bi mogao biti znak da te se uzima zdravo za gotovo i da trebaš postaviti jasnije smjernice iskrenosti i međusobnog poštovanja koje očekuješ od veze.
Bojiš se da će te gledati kao 'sebičnu', 'toksičnu' ili 'ne empatičnu' zbog reakcija koje 'nisu ljubazne'
Naravno, uvijek želimo biti viđeni u najboljem mogućem svjetlu. Međutim, ne bismo smjeli dopustiti da nas strah da nas smatraju 'lošim prijateljem' spriječi da reagiramo na toksično ponašanje drugih ljudi. Trebala bi se osjećati sposobnom razgovarati o svojim osjećajima - dobrim ili lošim - na miran i razuman način sa svima u svom životu, bez straha od reakcije.
