"Više ću vježbati", "hranit ću se zdravije", "uštedjet ću novac", "naučit ću novi jezik". Zvuči poznato? Svake Nove godine isto - doneseš brdo novogodišnjih odluka, ali većina tih velikih obećanja samoj sebi ispari brže od prskalica.

Istraživanja su pokazala da manje od deset posto ljudi ustraje u svojim novogodišnjim odlukama. Entuzijazam s početka siječnja često se istopi toliko brzo da je drugi petak u mjesecu u svijetu već dobio neslavni nadimak "Dan odustajanja". No, problem nije u nedostatku želje za promjenom, već u pogrešnom pristupu. Umjesto da se pripremamo za radikalnu transformaciju preko noći, ključ uspjeha leži u postavljanju realističnih ciljeva i stvaranju održivih navika.

Zašto većina odluka propadne prije veljače?

Jedan od glavnih razloga neuspjeha je postavljanje preopćenitih i nejasnih ciljeva. Odluka "bit ću zdravija" zvuči sjajno, ali što ona točno znači? Bez konkretnog plana, to je samo pusta želja. Ljudi se često zanesu grandioznim idejama, no kako je jednom rekao američki psiholog Fitzhugh Dodson: "Bez ciljeva i planova da ih dosegnemo, mi smo poput broda koji je isplovio bez odredišta".

Unsplash

Drugi je problem pokušaj da se promijeni previše stvari odjednom. Kada pokušavaš istovremeno prestati pušiti, početi trčati maraton i u potpunosti promijeniti prehranu, energija se rasipa, a preopterećenost i izgaranje postaju gotovo neizbježni. Na kraju, nedostatak jasne unutarnje motivacije, onog dubinskog "zašto" nešto radimo, osuđuje odluku na propast čim se pojave prve prepreke.

Pametno postavljanje ciljeva

Kako bi svoje želje pretvorila u stvarnost, vrijeme je da upoznaš SMART metodu, moćan alat za planiranje koji ciljevima daje prijeko potrebnu strukturu. Prema ovoj metodi, svaki cilj treba biti:

Specifičan: Umjesto "više ću čitati", definiraj cilj kao "pročitat ću jednu knjigu mjesečno". Jasnoća je prvi korak prema ostvarenju.

Mjerljiv: Kako ćeš znati da napreduješ? Cilj mora imati mjerljive pokazatelje. Na primjer, umjesto "štedjet ću novac", postavi cilj "svaki ću mjesec na štedni račun staviti 50 €".

Dostižan (Achievable): Cilj mora biti izazovan, ali realan. Ako nikada nisi trčala, odluka da istrčiš maraton za tri mjeseca vjerojatno će završiti frustracijom. Možda je bolje započeti s ciljem "istrčat ću pet kilometara bez zaustavljanja".

Relevatan: Tvoj cilj mora biti tebi važan. Pritisak okoline ili trendovi nisu dovoljna motivacija za dugoročnu predanost. Upitaj se zašto ti je taj cilj bitan i kako se uklapa u vaš život.

Vremenski ograničen (Time): Svaki cilj treba imati krajnji rok. "Jednog dana" nije dan u tjednu. Odredi točan datum do kojeg želiš ostvariti cilj, što stvara osjećaj hitnosti i odgovornosti.

Shutterstock

Moć malih koraka i stvaranja navika

Veliki ciljevi često djeluju zastrašujuće. Trik je u tome da ih razbiješ na niz manjih, lakše savladivih koraka. Želiš početi redovito vježbati? Ne moraš odmah provoditi sate u teretani. Počni s deset minuta šetnje svaki dan. Kada ti to postane rutina, postupno povećavaj trajanje ili intenzitet.

Stvaranje navike je proces, a ne događaj. Jedan od najučinkovitijih načina je povezivanje nove navike s nekom postojećom. Primjerice, odluči da ćeš napraviti pet minuta istezanja odmah nakon što ujutro popiješ kavu. Ponavljanjem se stvara automatska veza u mozgu, a nova aktivnost postaje dio tvoje svakodnevice bez previše razmišljanja i otpora.

I ne zaboravi: zapisivanje ciljeva povećava vjerojatnost njihova ostvarenja za čak 42 posto.

Nova godina nije čarobni štapić koji će izbrisati stare navike i stvoriti nove. Ona je prilika za svjesno i planirano kretanje prema boljoj verziji sebe. Kreni malim, ali dosljednim koracima, slavi svaki napredak i zapamti da je putovanje prema cilju jednako važno kao i samo odredište.

Sretna Nova godina!