S dolaskom sunčanih i toplijih dana javlja se i želja da izgledamo i osjećamo se bolje. Dakako da bismo zdravi i vitalni trebali biti i u svako drugo godišne doba, no, proljeće je uvijek nekako rezervirano za odluke kako ćemo krenuti na dijetu, početi se baviti nekom sportskom aktivnošću, obnoviti energiju, prevladati stres. Buđenje prirode utječe na naše raspoloženje, pa se upravo s dolaskom proljeća povezuje vrijeme kada bi bilo poželjno odlučiti se za zelenu kuru. O tom posebnom režimu prehrane razgovarali smo s Anitom Šupe, nutricionistkinjom školovanom u Švedskoj, autoricom popularnih knjiga ”Istine i laži o hrani” i ”Prva hrvatska LCHF kuharica”. Pionirka je Paleo – LCHF modela prehrane u Hrvatskoj.
Temelj su povrće i proteini
O tome što je zapravo zelena kura i kome je namijenjena, A.Šupe ističe:
- Zelena kura je popularna varijanta Paleo prehrane s nešto strožim izborom namirnica koja dovodi do svojevrsnog čišćenja i resetiranja organizma. Izvrsna je kod svih probavnih tegoba kao što su nadutost i bolovi u trbuhu, kod kroničnog umora i nedostatka energije. Također je učinkovita kod tvrdokornog viška kilograma kojeg se nikako ne možete riješiti. Na Zelenoj kuri prehrana se bazira na povrću, s kvalitetnim proteinima i masnoćama. Proteine biramo iz mesa, ribe i jaja, a od masnoća koristimo prirodne masti kao što su domaća mast, maslac ili ghee, maslinovo i kokosovo ulje. Od povrća biramo uglavnom zeleno lisnato, ali dozvoljeno je i sve ostalo povrće. Dozvoljena je umjerena količina orašastih plodova i sjemenki, kao i kokosovo brašno za izradu kruha ili peciva, te kefir iz domaće radinosti. Ostali mliječni proizvodi, kao ni voće, nisu dozvoljeni.
Je li zelenu kuru najbolje provoditi uoči i tijekom proljeća kako se obično smatra?
- Može se provoditi bilo kada, kad osjetimo potrebu.
Koliko bi se najmanje vremena trebalo pridržavati načina prehrane zelene kure?
- Najmanje 4 tjedna.
Koje namirnice su dozvoljene?
- Jaja, najbolja su organska ili domaća jaja. Riba i druga hrana iz mora - rakovi, škampe, školjke. Meso - janjetina, divljač, svinjetina, govedina. Najbolje meso je od životinja koje prirodno pasu travu. Perad - piletina, puretina, guske, patke... Ne uklanjajte kožu ispod koje se nalazi hranjiva masnoća.
- Iznutrice - izvrstan izvor svih minerala i vitamina, posebice vitamina A i D, koje trebamo za mnoge važne funkcije u tijelu.
- Povrće sve vrste, po mogućnosti iz ekološkog uzgoja: sve vrste kupusa, brokula, cvjetača, kelj, prokulica, špinat, blitva, raštika, mišancija, zelene mahune, artičoka, šparoge, tikvice, patlidžani, masline, sve vrste salate, endivija, matovilac, radić, rukola, krastavci, rajčica, paprika, koromač, celer, tikva (bundeva);
- Lukovičasto povrće: luk, mladi luk, ljutika, češnjak, poriluk;
- Avokado, limun. Korijenasto povrće sve osim krumpira: rotkvica, cikla, mrkva, crna rotkva, repa, celer, pastrnjak, čičoka, koraba i sl. i to sirovo (naribano na salatu ili u smoothiju) a ne kuhano, jer skuhano ima više škroba.
- Orašasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, lješnjaci, makadamia, brazilski orah, pekan, indijski oraščić. Od sjemenki bučine, suncokretove, lanene, sezamove i sjemenke konoplje. Mljevene orašaste plodove i sjemenke možete koristiti umjesto brašna za razna peciva i kruh, a od njih također možete raditi maslac i razne namaze;
- Đumbir, kurkuma, čisto začinsko bilje bez aditiva;
- Masnoće - maslac ili ghee, svinjska mast, hladno prešano kokosovo i maslinovo ulje.
- Lakto-fermentirane namirnice kao što su domaći kefir i domaći kiseli kupus.
- Kokosovo brašno, ribani kokos, kokosovo mlijeko, kokosovo vrhnje;
- Nezaslađeni kakao prah, psyllium prašak ili ljuspice (za peciva i kruhove);
- Kava i čajevi bez mlijeka, topla ili hladna limunada (od zaslađivača možete koristiti steviju)
- Voda je najbolje piće. Pijte često, ali najradije između obroka, jer pijenje vode direktno iza ili za vrijeme obroka razrijeđuje želučane sokove i otežava probavu.
Koje namirnice svakako treba izbjegavati?
- Sve žitarice i brašno žitarica: pšenica, raž, ječam, pir (spelt), zob, proso, riža, kukuruz, heljda, amaranth, quinoa;
- Sve mahunarke (grahorice): grah, slanutak, leća, soja, također zeleni grašak i bob;
- Tjestenina, kruh, peciva, pizza, kroasani, krafne i svi drugi pekarski proizvodi od brašna žitarica;
- Kus-kus, bulgur, palenta (žganci), kokice (popcorn), rižini keksi;
- Pahuljice za doručak, cornflakes, müsli, žitne/zobene kašice, griz, čokolino, medolino i sl.;
- Krumpir, čips i prženi krumpirići;
- Šećer i proizvodi koji ga sadrže, slatkiši, kolači, keksi, peciva, biskviti, čokolada, marmelada, industrijski deserti, puding, nutela i sl;
- ”Prirodni zaslađivači”: javorov sirup, sirup agave, ječmeni i rižin slad, smeđi šećer;
- Umjetni zaslađivači, aspartam i drugi;
- Kupovni sokovi i svi zaslađeni napitci, voćni jogurti;
- Margarin i industrijska ulja: kukuruzno, sojino, suncokretovo, repičino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo ulje;
- Kupovni suhomesnati proizvodi koji sadrže štetne kemijske dodatke: glutaminate (pojačivače okusa), razne kemikalije i šećere, kao što su hrenovke, kobasice, salame, paštete;
- Industrijske prerađevine pune šećera, pšeničnog glutena, margarina, kemijskih aditiva – kupovna majoneza, kečap, dresing za salatu, mješavine začina, hrana iz vrećica, tuba, konzervi, kutija, tetrapaka i sl.;
- Pivo, vino i sva ostala alkoholna pića;
- Voće - sve vrste voća i sušeno voće;
- Mlijeko i mliječni proizvodi.
Treba li potpuno izbaciti mliječne proizvode?
- Mliječni proizvodi se izbacuju, ali je dozvoljen domaći kefir, odnosno kefir koji se izrađuje u kućnoj radinosti uz pomoć kefirne kulture (kefirna zrnca), ako ga podnosite. Ako vas napuhuje, izbacite i njega. Također je dozvoljen maslac.
Preporuča li se zelena kura za dojilje?
- Ne. Detoksifikacijom se oslobađaju toksini iz tijela pa postoji mogućnost da dospiju u majčino mlijeko.
Treba li uz zelenu kuru uzimati probiotike?
- Da, preporučam uzimati probiotike sa što više sojeva bifidobacterium i lactobacillusa.
Treba li uzimati dodatno vitaminske pripravke?
- Nema potrebe uzimati suplemente, iz nutritivno bogatih namirnica dobivamo sve što nam treba.
Što kad se osjeti glad, što se smije uzeti za međuobrok (orašasti plodovi, primjerice, orasi, bademi, lješnjaci)? U kojim količinama i smiju li se grickati svaki dan?
- Možete napraviti lijepu salatu od različitog svježeg povrća, dodati u nju malo nasjeckanih orašastih plodova ili sjemenki i začiniti maslinovim uljem. Ne treba pretjerivati s orašastim plodovima, dovoljna je jedna mala šaka dnevno. Međuobrok može biti i avokado s limunom, smoothie od povrća, ili kefir sa sjemenkama.”
Koji biste od recepata za zelenu kuru preporučili čitateljicama portala Žena.hr?
- Princip je jednostavan. Meso, riba ili jaja sa puno različitog povrća, sve pripremljeno i začinjeno sa prirodnim masnoćama (pržite na pročišćenom maslu i masti, začinite sa maslinovim uljem).
- Pečena riba sa blitvom, špinatom ili nekim drugim zelenim lisnatim povrćem.
- Tikvice punjene bolonjez umakom, zelena salata, rotkvice, mladi luk.
- Piletina u umaku od kokosovog mlijeka, pire od cvjetače i brokule.
- Krem juha od tikve sa tvrdo kuhanim jajima, salata od svježeg sezonskog povrća.”
Saznajte više o zdravom mršavljenju bez gladovanja iz knjige Istine i laži o hrani i pridružite se tisućama zadovoljnih osoba koje su prateći savjete iz knjige trajno izgubile suvišne kilograme, uz bitno poboljšanje zdravlja i vitalnosti.
Recepte za zdrave obroke bez šećera, brašna i industrijskih ulja pronađite u knjizi Prva hrvatska LCHF kuharica.
