Velike su šanse da ste se najmanje jednom našli u ovom ili barem jako sličnom scenariju: večer je, a vi ste na piću s prijateljicom kad vam ona saopći kako je gladna. Vi pazite na prehranu i, ili ne jedete ništa navečer, ili jedete jako malo. Mic po mic, nagovori vas na odlazak u restoran, a vi pristanete s pomišlju kako ćete naručiti samo salatu. No kad vam uruče meni, pogled vam zapadne na špagetama carbonara (ili nekom drugom omiljenom jelu). Sami sebi kažete: “Stvarno ne bih smjela”, ali kad konobar dođe i vaša prijateljica naruči upravo to jelo, vi konobaru samo dobacite: “I ja ću isto što i ona.”
Odluke i ponašanje ljudi s kojima smo okruženi neizbježno utječu na nas, a često mi usvajamo njihove navike. Njihova snaga je toliko jaka da ih Svjetska zdrastvena organizacija (SZO) vodi kao jedan od odlučujućih faktora koji utječu na zdravlje, jednako važan kao i genetika i razina prihoda.
Istraživanja su pokazala da su pušenje, donošenje odluke hoćete li se cijepiti protiv gripe i uzimanje vitamina sve društveno “zarazna” ponašanja. No, ono gdje naši prijatelji imaju najviše utjecaja je koliko jedemo, pijemo i vježbamo.
Efekt valova
Imati prijatelja kojem često varira kilaža i koji se deblja, daje vam šansu od 57 posto da će se isto dešavati i kod vas, ustanovili su to dr. med. James Fowler , profesor na kalifornijskom sveučilištu u San Diegu i dr. med. Nicholas Christakis, profesor sociologije na Harvardu, čije je istraživanje trajalo 10 godina. ‘Svjesno ili nesvjesno, ljudi se ugledaju u druge kada odlučuju što i koliko će pojesti, i što pojmovi “punija” ili “debela” osoba znače za njih’, tvrdi Fowler.
Znači, ako niste planirali čak niti baciti pogled na popis deserata u restoranu, mogli biste promijeniti mišljenje ako svi oko vas naruče nešto. U nekim slučajevima mi čak kao partnera u vezi tražimo osobu koja nam dozvoljava da se “opustimo” i pretjeramo, kaže nutricionistica Susan Bowerman iz UCLA Centra za ljudsku prehranu. ‘Mnoge žene imaju “prijatelje - ljubitelje hrane” koje mogu nazvati i reći im: Bio mi je grozan dan, idemo na pizzu ili kolače kako bih se bolje osjećala.’, kaže Bowerman.
Vaš društveni krug utječe i na vaše navike pijenja. Alkohol je dobro poznati saboter dijeta i zdrave prehrane, a prema istraživačima sa sveučilišta Pennsylvania pijenje je na vrhu popisa “rizičnog ponašanja” koje ćete pokupiti od drugih. U njihovom istraživanju ispitanici su imali dvostruko više šanse da piju alkohol, ako su to činili njihovi prijatelji.
Dio razloga zbog čega je tako lako utjecati na nas mogao bi biti genetski programiran u nama. Dr. sc. Gregory Berns, profesor psihijatrije na Sveučilištu Emory ustanovio je da kad drugi utječu na nas, dio mozga koji donosi svjesne odluke nije aktivan. Umjesto njega aktivira se okcipitalni režanj, koji je odgovoran za vid. Prijevod: Fokusiramo se na ono što vidimo da drugi rade (primjerice kako jedu pizzu), a ne na ono što znamo da je dobro za nas (da jedemo salatu).
Nezdrava konkurencija
Ponavljanje za drugima nije uvijek loše za vašu liniju. Istraživanja su pokazala i da ćete od prijatelja jednako tako “pokupiti” i dobre navike. Ako svi naručuju salatu, hoćete li vi biti jedini koji će naručiti hamburger i pomfrit? Isto je i s pićem. ‘Želimo se ponašati kako spada kako bismo ostavili dobar dojam na druge’, ističe dr. sc. Patricia Pliner, profesorica na Sveučilištu Toronto.
Zvuči dobro, zar ne? Pa, često u ovim situacijama postoji skrivena poruka. Kada su si dvije prijateljice konkurencija, bilo da se radi o muškarcima, poslu ili ocjenama – to se može manifestirati na stolu. Tko manje jede, bolje stoji na ljestvici. U svojoj studiji, Pliner je utvrdila da kada su se žene natjecale jedne protiv drugih u različitim vještinama, one koje su mislile da gube odabrale su laganiju hranu od svoje suparnice za ručkom. ‘Bio je to njihov način pobjede’, kaže Pliner. U drugoj studiji, istraživači su otkrili da čak i nakon što su gladovale više od 24 sata, žene bi konzumirale samo onoliko hrane (u nekim slučajevima samo 300 kalorija) koliko i osoba u njenom društvu.
Stvari pak postaju stvarno ružne kad prijatelji pokušavaju sabotirati jedni druge – primjerice nagovarajući osobu na dijeti da naruči pečeni krumpir ili da koji put preskoči odlazak u teretanu. ‘Ne želimo da nas podsjećaju na to koliko sami zakazujemo s dijetom ili vježbanjem. Mi želimo da se uključe u naš klub osoba koje ne mogu izdržati na dijeti ili ustrajati s vježbanjem’, tvrdi Bowerman.
Imajte vlastiti plan
Druženje s osobama koje se zdravo hrane i redovito bave tjelesnom aktivošću mogu vam pomoći da postanete ili ostanete mršavi. Ali što će se dogoditi ako se preselite, zaposlite na nekom drugom mjestu ili upoznate nove prijatelje, neke koji jedu voće samo ako se nalaze u slatkom kolaču? Vjerojatno ćete morati kupiti veće traperice. Kako biste to izbjegli važno je da steknete naviku donošenja vlastitih odluka o hrani.
‘Biti svjestan kako drugi utječu na nas važan je prvi korak’, kaže dr. sc. Brent McFerran, docent marketinga na University of British Columbia. ‘Ako prepoznate gdje ćete se vjerojatno popustiti i prikloniti se većini, možete naučiti kako to izbjeći ili spriječiti.’ On preporučuje da se unaprijed sami odlučite što ćete jesti i držite se toga: donesite vaš ručak na posao ili, ako jedete u restoranu, budite prvi koji naručuje. Shvatit ćete da vas malo samostalnosti čini zdravijima i sretnijima.
Kakva je situacija kod vas? Dozvoljavate li prijateljima da utječu na vas i date li se nagovoriti na pokoji “grijeh”? Ili ste vi ti koji diktirate “tempo” bilo da se radi o zdravoj prehrani ili nagovaranju drugih da “sagriješe”?