Badnjak, dan uoči Božića, nosi naziv prema panju ili panjevima koji se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode u vezu s riječju bdjeti, jer se tada bdije iščekujući Kristovo rođenje. U nekim se krajevima u kuću unosi samo jedan, a u nekima tri panja. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića postavljala pod stol uz zvukove božićnih pjesama. U Hrvatskoj se kao tradicija zadržao i običaj postavljanja jaslica koje vjernicima približavaju događaj Božića, Isusova rođenja. Na Badnjak se u kuću unosi i kiti božićno drvce, a tradicionalno se taj dan i posti. Za ručak se najčešće sprema bakalar ili neka druga riba, a fritule su gotovo neizostavne na blagdanskom stolu.
Post i nemrs
Post i nemrs, mnogi smatraju da se radi o istome, pa podsjećamo na razliku između tih dviju riječi i pojmova. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok tijekom dana Nemrs znači redovito jesti, uobičajena tri obroka dnevno, ali da to ne bude meso. Nemrs je dakle suzdržavanje od mesa i mesnih prerađevina, a postiti znači najesti se jedanput dnevno do sita i dvaput samo malo založiti. Bitno je također razlikovati da se u dva dana strogog posta (Čista srijeda i Veliki petak) ne radi samo o postu, nego su tada zajedno i post i nemrs. Znači da toga dana jedete samo jedan puni obrok , jer je post i i da se pritom ne jede meso, jer je nemrs.
Crkva i post
Kada je riječ o sadašnjim crkvenim propisima, samo su dva dana strogog posta i nemrsa, to su Čista srijeda i Veliki petak. Nekada je takav strogi post i nemrs bio propisan za Badnjak, te uoči Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i njezina Uznesenja na nebo. Ti dani nisu više zapovjeđeni, jer Crkva zna da se ljudi danas hrane po menzama, što im čini post i nemrs teško održivima.
Iako Crkva nije izričito zapovjedila post, to ne znači da ga vjernici sami, dragovoljno, ne smiju izabrati. Mnoge naše obitelji čuvaju svoju predaju i obiteljske običaje, pa da onda iz tih razloga poste i na Badnji dan. Lijep je običaj, koji njeguju mnogi ljudi, da se u taj dan časte posnom, odnosno nemrsnom hranom. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso, primjerice nalazi se na terenu, u bolnici, u menzi i sl., može jesti meso, a umjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga. To može biti pušenje, piće, zabava. Ili može učiniti neko dobro djelo, kao što je posjet bolesniku, darivanje potrebnih. Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima.
Umjesto posta dobra djela
Onima koji nisu u mogućnosti postiti, Crkva savjetuje druga djela odricanja, ljubavi i milosrđa. Osim toga, postiti se može i drukčije, a ne samo uskratom hrane. Svakako tu je veoma korisno odricanje od nekih štetnih i korisnih navika koje često potroše dobar dio našeg vremena. To odricanje može se odnositi na navike gledanja TV-a, pušenja, besposličarenja, beskorisnih razgovora. Još je bolje učiniti pozitivnu odluku pa posjetiti bolesnike, pomoći beskućnicima i siromašnima.
Kako postiti
Za vrijeme posta možete koristiti prirodne i svježe voćne sokove, pa je sok od jabuke najbolji izbor, jer je osvježavajući za organizam. Jabuka sadrži velike količine pektina koji u organizmu kupi vodu i otrove, pa stoga neki liječnici savjetuju cjelodnevnu dijetu samo s jabučnim sokom. Citrusi kao što su naranče, grejpfruti i limuni uvelike pridonose alkalizaciji i čišćenju kada se jedu sami, cijeli ili u soku. Tako malo mlake vode sa svježim sokom od pola iscijeđenog limuna pomaže uspostavljanju pH ravnoteže u želucu, a pomaže i kod mučnine.
Puno vode
Bitno je piti dnevno 2-3litre obične vode, jer je voda jako važan segment u procesu svakog čišćenja, pa i posta. Tijelo odraslog čovjeka sastoji se od 72% vode. Voda se u tijelu nalazi u svim stanicama i u međustaničnoj tekućini. Krv se sastoji pretežno od vode, a mišići, pluća i mozak sadrže je u velikom udjelu. Tijelu je potrebna kako bi moglo regulirati temperaturu i omogućiti opskrbu svih organa hranjivim tvarima. Voda također uklanja otpadne tvari te štiti zglobove i organe. Ako se pije dovoljno vode, taloženje otpadnih tvari u tijelu bit će znatno manje, stanice će biti čistije, usporit će se starenje.
Foto: kucherav, Fotolia