U prethodnih nekoliko tjedana 10 godišnji izazov na društvenim je mrežama bio pravi hit, a korisnici su s radošću dijelili svoje fotografije od prije 10 godina i one iz sadašnjosti.
U skladu s tim aktualnim trendom, odlučili smo vam skrenuti pozornost na #10yearschallenge, odnosno desetogodišnji izazov koji otkriva kako se naš planet promijeno u posljednjih deset godina.
Manje je bitno kako smo mi sami izgledali prije desetak godina, odnosno davne 2009. godine. Puno važnije od toga je kako je naš planet izgledao prije deset godina u usporedbi sa onim kako izgleda danas. Promjene koje su se dogodile su uistinu drastične i posve negativne te jasno prikazuju kako čovjek uništava planetu.
The #10YearChallenge we all need to wake up to. #FightForYourWorld © NASA pic.twitter.com/BQQ9VFKJDf
— WWF UK (@wwf_uk) 16. siječnja 2019.
Ekolozi su odlično iskoristili ovu priliku kako bi otkrili pravu istinu te ukazali na globalni problem koji se tiče cjelokupnog društva. Tzv. meme fotografije otopljenih glečera, zastrašujuće mršavih polarnih medvjeda i izbjeljenih koralja postale su viralni hit, ali i otkrile zabrinjavajuću istinu o tome kako nam se planet nalazi u zaista zabrinjavajućem stanju.
Neke od takvih fotografija nad kojima bismo se svi morali zapitati i malo o njima dublje promisliti donosimo u nastavku.
Foto: Unsplash, Twitter, Instagram
Otapanje glečera na Aljasci
Otapanje ledenjaka jedan je od gorućih ekoloških problema, a nastaje kao posljedica klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Svjetski se ledenjaci otapaju po alarmantnim stopama a na taj se način gubi pitka voda te su ugrožena mnogobrojna dragocjena staništa. Znastvenici su napravili karte koje jasno dokazuju u kojoj će mjeri ovaj problem negativno utjecati na sve stanovnike Zemlje.
A #10YearChallenge actually worth caring about (no disrespect to y'all who somehow look better now than 10 years ago): the world's glaciers are melting at alarming rates. We're losing freshwater fast, along with permafrost and precious habitats. #climatechange#seaicemeltpic.twitter.com/J7sXVtX24v
— Dr. Kristen Weiss (@DrKbythebay) 16. siječnja 2019.
Mršavi polarni medvjedi
Nad slikama zabrinjavajuće mršavih polarnih medvjeda svi smo se zgrozili, a ovo je samo jedna od negativnih i vrlo kobnih posljedica otapanja ledenjaka. Zbog otopljenih glečera medvjedi ne mogu loviti dovoljno tuljana koji su im osnovna hrana.
Uništene šume
Šume su izvor čistog zraka i vrlo su bitne za našu planetu te za sve njezine stanovnike. Stanište su mnogobrojnih populacija, a zbog masovnih krčenja šuma. Biljke i stabla prilikom procesa fotosinteze koriste ugljikov dioksid - jedan od plinova koji je izuzetno štetan za planetu, a njihovim se krčenjem koncetracija ovog stakleničkog plina znatno povećava te negativno utječe na planet. Upravo je masovno krčenje šuma jedan od glavnih uzroka globalnog zatopljenja.
Mrtvi koralji
Koraljni grebeni su jedan od najproduktivnijih ekosustava na svijetu i staništa su mnogobrojnih morskih vrsta. Izuzetno su osjetljivi na klimatske promjene, a istraživanja su pokazala kako su u posljednjih nekoliko desetljeća izbjeljivanja koralja postala puno učestalija nego ranije.
Klimatske promjene
Kao rezultat globalnog zatopljenja, mijenja se i naša klima. Klimatske su promjene goruća stvarnost, a iza sebe ostavljaju mnoge štetne posljedice te ugrožavaju život mnogih biljaka i životinja i povećavaju šanse za njihovo potpuno izumiranje.
The only #10yearchallenge you need to care about is actually a long one.. #ClimateChange#climatechangeisreal help the planet install solar PV in your home, eat less meat, drive electric including e-bikes on the daily routine.. ?? ?? pic.twitter.com/UeDd7JBOVK
— LUCAS DI GRASSI (@LucasdiGrassi) 16. siječnja 2019.
Plastika u oceanima
Kada govorimo o otpadu, jedan od najvećih problema danas je plastika. Plastika nije biorazgradiva a većina plastike nikada ne nestane. Kada se predmeti od plastike raspadnu, oni otpuštaju toksine koji potom zagađuju tlo i vodu, a štete i životinjama. Istraživanja su pokazala da oko 8 milijardi kilograma plastike svake godine završi u oceanima. Iako je ne možemo u potpunosti izbaciti iz uporabe, barem možemo biti malo odgovorniji te korištenje plastike svesti na minimum.
