Glazba je u današnje vrijeme svima lako dostupna i njezine učinke često uzimamo zdravo za gotovo. Međutim, osim zabavne, kulturološke i reklamne vrijednosti, glazba ima i mnoge "skrivene" i moćne učinke.
Glazba je utkana u društvenu potku naših života. Muziciranje, stvaranje glazbe i pridavanje posebnog značenja glazbi unutar jedne kulture ili u određenoj okolini osnažuje i spaja društvenu zajednicu. Muzikom se može služiti da bi se potaklo pristajanje uz društvene norme, oblikovalo društveno prihvatljivo ponašanja kod djece i usvojilo kulturne alate, kao na primjer kod učenja abecede pjevanjem.
Nasuprot tome, glazba također može omogućiti izražavanje identiteta koji se protivi društvenim normama. Adolescencija je vrijeme kada je slušanje glazbe najintenzivnije i kada glazbeni ukus često postaje neodvojiv dio društvenog identiteta. Ovo može dobro ilustrirati nedavni primjer u Montrealu kada se u podzemnoj željeznici sviralo klasičnu glazbu u nastojanju da se uvjeri mlade da ne se trebaju tamo zadržavati. Postupak je bio vrlo učinkovit. U nekim slučajevima glazba može biti moćno oruđe promjene. Ona može imati važnu ulogu u ujedinjenju i izražavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju društvene norme i postupke
Glazba se može koristiti i u liječenju. Glazba može zabavljati, biti predmetom estetskog uživanja i pojačavanja utjecaja drugih vidova umjetnosti. Ona može i poticati intelekt kroz slušanje, analizu, kritiku, komponiranje i izvedbu i, za one koji aktivno sudjeluju u muziciranju, ona dodatno usavršava tehničku vještinu.
U nedavnom je istraživačkom projektu obavljenom u Velikoj Britaniji došlo do zanimljivog slučaja. To je ispitivanje uključivalo djecu s emocionalnim poteškoćama i poteškoćama u ponašanju, a koja su uobičajeno bila iznimno nemirna i imala su poteškoće u koncentriranju na učenje. U kontrolnoj studiji, Anne Savan pokazala je da su se ponašanje i koncentracija djece poboljšali kada im se za vrijeme lekcija iz znanosti puštala Mozartova glazba. Izmjerene su značajno manje vrijednosti brzine otkucaja srca, krvnog tlaka i temperature. Ona pretpostavlja da je taj učinak postignut jer je glazba povećala proizvodnju endorfina u mozgu koji je snizio krvni tlak. Posljedica je bila manja količina kortikosteroida i adrenalina što je usporilo metabolizam tijela i poboljšalo koordinaciju.
Utjecaj glazbe na razvoj djece od najmlađe dobi
Postoji znatna količina dokaza da zvuk može stimulirati fetus, te da djeca taj zvuk mogu prepoznati nakon rođenja. U jednoj studiji provedenoj na skupini majki njihove su nerođene bebe slušale zvukove violine. Nakon rođenja, pratilo se iskazivanje ponašanja u razdoblju od 0 do 6 mjeseci. Skupina djece koja je slušala glazbu bila je znatno naprednija u grubljim i finijim motoričkim aktivnostima, u lingvističkom razvoju, nekim vidovima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponašanja.
Druga proučavanja ukazuju da stimulacija glazbom može ubrzati razvoj, potaknuti na sisanje i utjecati na dobivanje tjelesne težine. Također postoje dokazi da glazba može povoljno utjecati na bebe koje su prerano rođene ili su bile nedovoljne tjelesne težine pri rođenju. U usporedbi s grupom koja nije imala muzičku stimulaciju, ona grupa koja je slušala glazbu dobila je na tjelesnoj težini, povećala unos hrane i djeca su kraće ostajala u bolnici. Bebe mogu razlikovati različite tipove glazbe. Interakcija između majke i djeteta koja uključuje muzičke aktivnosti, npr. muzičke igre, upotreba glazbenih igračaka, može pomoći u razvijanju komunikacijskih veza i ubrzati razvoj govora. Proučavanja odnosa majke i djeteta pokazuju da one imaju vlastiti određeni ritam, koje majka i dijete dijele. Svako od njih počinje djelovati u glazbeni logičnom vremenu pravilno se izmjenjujući. Govor majke je 'pjevan'.
Utjecaj na osobni razvoj i društvene vještine
Postoji pozitivan učinak uključenosti u muziciranje na osobni i društveni razvoj djece što se može lako demonstrirati. Djeca koja dobivaju dodatne ili muzičke lekcije u redovnoj nastavi pokazala su povećanu složnost u razredu, veće samopouzdanje, bolju društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Ovo je bilo posebno vidljivo kod nezadovoljnih učenika s manjim sposobnostima. Djeca lošijeg imovinskog stanja koja su dobivala individualnu poduku iz klavira također su pokazala veće samopoštovanje u usporedbi s kontrolnom skupinom. Postoje i pokazatelji da uključenost u muziciranje može povećati društvenu uključenost.
Ujednoj studiji o utjecaju umjetnosti u obrazovanju, najčešće je primijećen opći utjecaj povezan s osobnim i društvenim razvojem učenika. Kod glazbe primijećen je utjecaj na svjesnost o drugim ljudima, društvene vještine, ugodu i prihvaćanje preseljenja. Razlike u reakcijama između škola ovisile su o stupnju muzičkog znanja i iskustva s kojim su djeca došla u školu. Neki su učenici zamijetili korisnost glazbenih satova zbog slušanja glazbe i razvoja glazbenih vještina, dok su drugi ukazivali na čistu zabavu i terapeutsku prirodu glazbe, kako im je ona dala samouvjerenost da izvode i predstavljaju pred drugima, potpomogla skupni rad i naučila ih da se izraze. Učenici koji su svirali neki instrument spominjali su veće samopoštovanje i izraženiji osjećaj identiteta.
Istraživanje provedeno među učiteljima glazbe potvrdilo je ove rezultate. Oni vjeruju da korist od učenja sviranja nekog muzičkog instrumenta uključuje i razvoj društvenih vještina, ljubav prema glazbi, uživanje u glazbi, razvijanje timskog rada, razvijanje osjećaja postignuća, samouvjerenosti i discipline i razvoj fizičke koordinacije. Druga nacionalna izvješća o umjetnostima naglašavaju važnost umjetnosti u razvoju niza prenosivih vještina, pa i onih koje se odnose na kreativnost i kritičko razmišljanje.
Adolescencija
U doba adolescencije muziciranje je glavni doprinos razvoju identiteta. Tinejdžeri mnogo slušaju glazbu, u Velikoj Britaniji obično gotovo tri sata dnevno. Glazbu slušaju da bi im prošlo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili pažnju od briga i problema. Ponekad koriste glazbu da bi se posvadili s roditeljima. Utjecaj glazbe na raspoloženje u toj dobi može biti vrlo snažan. Tijekom ovih godina glazba je često utočište od učenja. Prva su istraživanja o utjecaju glazbe na učenje počela kad se radio udomaćio u kućama.
Općenito, učenje je lakše i učinkovitije kada se sluša umirujuća, opuštajuća glazba, premda se i negativni utjecaji glasne, poticajne glazbe mogu iskoristiti ako slušatelj prihvati određene strategije. Kod male djece i osoba koje imaju poteškoća u ponašanju i izražavanju osjećaja jasno je vidljiv utjecaj glazbe na kvalitetu izvođenja zadataka. Čimbenici za koje znamo da su možda važni u primjeni utjecaja uključuju osobnost i prirodu određenog zadanog zadatka. Mnogo je lakše prekinuti ili ometati zadatke koji uključuju memoriranje. Premda je potrebno opsežnije istraživanje, jasno je da mladi ljudi sve više koriste glazbu kao oruđe u postizanju svojih ciljeva u učenju.
Zaključak
Glazba može imati važnu ulogu u ljudskom razvoju u ranoj dobi kada može stimulirati osjećaj ugode i opuštenosti kod fetusa i djece. Najraniji odnosi majke i djeteta imaju u svojoj biti muzičku kvalitetu koja pomaže u razvoju komunikacijskih vještina. Čini se da slušanje glazbe ili uključenost u njeno stvaranje ne utječe izravno na inteligenciju, premda aktivno sudjelovanje u muziciranju može poboljšati osjećaj samopoštovanja i potaknuti razvoj cijelog niza socijalnih i prenosivih vještina. Slušanje tihe, opuštajuće glazbe koja svira u pozadini može poboljšati izvedbu velikog broja akademskih zadaća (učenje i sl.), dok uzbudljiva glazba može smetati. Glazba može posebno snažno utjecati na pamćenje. Odrasli ljudi pokazuju učinke primjene glazbe kroz usvajanje strategija za tzv. "nošenje sa situacijama".
Čini se da sve veća dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu kad obavljaju beznačajne i monotone zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike. Ukratko, ljudi koriste glazbu da bi poboljšali kvalitetu svojega života.