Vjerojatno si puno puta da bi se trebalo 'paziti' sunca i izbjegavati sunčanje u najtoplijem dijelu dana. Izležavanje na suncu primamljivo je i čini nas sretnima, no ono zrači ultraljubičaste UV-A i UV-B zrake. UV-A zrake onda prodiru dublje u kožu te oštećuju njen srednji sloj što dugoročno postaruje i uzrokuje sunčeve pjege. UV-B zrake apsorbiraju se u površinskom sloju i potamnjuju kožu, no izlažeš li im se pretjerano, možeš patiti od akutnih, ali i kroničnih oštećenja kože. S idejom o savršenom preplanulom tenu zato treba biti oprezan jer dugo izlaganje suncu znači i veći rizik od osipa, crvenila, ali i raka kože kasnije u životu.
Čini se da ljudi često podcjenjuju štetnu moć sunca i da crvenilo smatraju stvari koja je ljeti neizostavna. Možda misliš da ti ni od solarija neće biti ništa? U nastavku izdvajamo mitove o sunčanju u koje bi trebala prestati vjerovati. Sve ih je, u razgovoru s dermatolozima, objedinio portal GLAMOUR.
POGLEDAJ VIDEO: Dr. Kolić- Kako se zaštiti od melanoma?
Mit #1 – solarij je sjajna priprema za more
Baš i nije. Tvojoj koži nije potreban odlazak u solarij prije ljetovanja jer ti to neće smanjiti šanse za crvenilom, osipom i drugim oštećenjima kože. Uz to, u solariju si blisko izložena štetnim UV zrakama, a kako piše GLAMOUR, oni mogu emitirati UV zrake koje su i do 15 puta jače od podnevnog sunca. Prema istraživanju British Medical Journala, odlazak u solarij povećava šanse za razvoj melanoma, posebice kod osoba svijetle puti. U posebnom su riziku oni koji solarij koriste od mladih dana – prije 35. godine života. Britanski istraživači tvrde da im to povećava rizik od najozbiljnijeg raka kože za 75 posto.
Brzinsko tamnjenje koje nam solarij pruža znači da se ''oslobađaju štetne UV zrake koje prodiru u kožu i mogu oštetiti vaše stanice kože što bi u konačnici moglo uzrokovati nastanak raka kože”, kaže britanski dermatolog dr. Ben Esdaile. Dodaje da je preplanulost pokazatelj oštećenja kože i da je bolje misliti o zdravlju kože. Ako imaš žarku želju za brončanom puti, prije ljetovanja nanesi sredstvo za samotamnjenje. Možda tako nećeš imati potrebu za cjelodnevnim 'prženjem'.
Mit #2 – '20 minuta u solariju jednako je 20 minuta na suncu'
Dermatolozi su složni da to nije tako. Izloženost UV-B zrakama je otprilike ista u oba slučaja, no po utjecaju UV-A zraka, solarij više oštećuje kožu, i do 10 puta više.
Mit #3 – sredstva za samotamnjenje štite od sunca
Iako preparati za samotamnjenje mogu imati SPF faktor, uz njih bi trebalo koristiti klasične kreme sa zaštitnim faktorom. Preko preparata za samotamnjenje nanesi stoga zaštitni faktor i održavaj kožu hidratiziranom.
Mit #4 – 'možeš se sunčati sve dok ne izgoriš'
Samo zato što nemaš vidljive opekline, ne znači da si imuna na štetan utjecaj sunčevih zraka. Promjene se možda događaju ispod površine kože. „Oštećenje možda neće biti odmah vidljivo, ali ultraljubičaste zrake negativno utječu na kolagen i elastičnost kože, a to uzrokuje starenje,” kaže dr. Esdaile i dodaje da štetne zrake mogu uzrokovati rak kože jer oštećuju DNK stanica. Sve se to kroz dulje vrijeme može događati bez vidljivih opeklina.
Pretjerana izloženost suncu u primjerice mladosti može se manifestirati kasnije u životu i povećati šanse za jačim boranjem i opuštenu kožu. Ukratko: koža pamti. U svakom slučaju, treba nanositi kremu s faktorom (posebno na lice) čak i onda kad ti se čini da sunce nije jako. Tako se možeš zaštititi od buduće štete.
Mit #5 – dobro je kombinirati različite zaštitne faktore
Imaš li malo kreme zaštitnog faktora 10 i malo kreme faktora 20, nemoj misliti da to ukupno čini faktor 30. U najboljem slučaju i dalje ćete imati samo SPF20 zaštitu koja često ne može adekvatno zaštititi od sunčeva utjecaja, kaže dermatolog i dalje pojašnjava da se SPF brojevi ne zbrajaju. Miješanjem različitih faktora mogla bi samo razrijediti njihov učinak. Čak i ako ti na puderu stoji da sadrži faktor 30, dermatolozi savjetuju da naneseš faktor 50 ispod njega kako bi si osigurala najbolju zaštitu. Da bi faktor iz pudera bio djelotvoran, trebalo bi se raditi o debljem sloju što nije dobrodošlo. Posebice ne ljeti kad izbjegavamo težu šminku.
Mit #6 – sunčanje isušuje akne
UV zrake ne uklanjaju akne nego mogu učiniti još gore za kožu. Pretjerana izloženost suncu slabi barijeru kože, isušuje je te potencijalno uzrokuje stvaranje novih akni ili mitesera. Dermatolozi za GLAMOUR kažu da UV zrake mogu privremeno smanjiti upalu, no dugoročno je izlaganje štetnije za naš ten. Koristiš li neke preparate za borbu protiv akni, mogla bi biti sklonija opeklinama.
Mit #7 – 'jedino sunčanjem mogu dobiti vitamin D'
Nema ništa bolje od sunčanog dana, no to ne znači da se zbog doze sreće trebaš 'pržiti' cijeli dan. Rizici dugotrajnog izlaganja suncu nadmašuju blagodati vitamina D. Kako kaže dr. Esdaile, vitaminom D možeš se nahraniti i kada na kožu naneseš zaštitni faktor. Imaj na umu da su losos i žumanjak također izvori vitamina D te da ti to ne treba biti izgovor za neoprezno izlaganje suncu.
Za kraj
Koža, kako smo vidjeli, pamti našu neopreznost. Zato u prvim danima ljetovanja koristi veći zaštitni faktor i ne idi previše na sunce između 10 i 17 sati. Na zaštitni faktor nemoj zaboraviti ni tijekom ljetnog odlaska na posao ili šetnje gradom, a faktor bi trebala nanijeti tridesetak minuta prije odlaska na sunce. Imaj na umu da more i vrijeme ispire njen utjecaj te je nanosi svaka dva sata – pogotovo na ramena, prsa, nos… Savjetuju se i sunčane naočale, šešir, pijenje dovoljno tekućine te – držanje u hladu, posebice ako znaš da si u većem riziku od opeklina.
