Britanska matematičarka Ada Lovelace sebe je nazivala analitičarkom i metafizičarkom, svoj je pristup opisala poetičnom znanošću, a u povijesti je zapamćena kao prva računalna programerka. Ova velika znanstvenica i inovatorica bila je plod kratkog, ali burnog braka slavnog pjesnika Lorda Byrona i Anne Isabelle Milbanke. Bojeći se da će Ada naslijediti očev pjesnički temperament, lady Byron ju je odgajala u strogom režimu znanosti, logike i matematike što je bilo neobično obrazovanje za ženu u to doba. Jedan od njezinih učitelja, slavni matematičar Augustus De Morgan, u pismu lady Byron napisao je da matematičke vještine njezine kćeri ukazuju na “originalnog matematičkog istražitelja, možda i prvoklasnog značaja”.
Na taj je način Ada od malena dobila obrazovanje i uvid u svijet koji ženama 19. stoljeća nije bio lako dostupan - svijet znanosti. Od malih nogu fascinirali su je strojevi, a već 1828. godine osmislila je dizajn za leteći stroj. Kako su Byronovi pripadali elitnom londonskom društvu, na jednoj zabavi 1833. godine, Adina mentorica, znanstvenica i eruditkinja Mary Sommerville upoznala je 17-godišnju Adu s Charlesom Babbageom, predstojnikom Lucasove katedre za matematiku na Cambridgeu koji se već proslavio svojim vizionarskim i vječno nedovršenim planovima za glomazne strojeve za računanje sa satnim mehanizmom. Od tog dana Charles i Ada postali su nerazdvojni prijatelji koji su se međusobno inspirirali, a poznato je i kako je upravo Charels prvi Adu opisao kao "čarobnicu brojeva", kako ju danas mnogi opisuju.
Samo dvije godine kasnije, Ada se udala za deset godina starijeg aristokrata Williama Kinga. Kada je on naslijedio plemićku titulu 1838. godine, postali su grof i grofica od Lovelacea. Ada je rodila troje djece, a upravljala je i obiteljskim poslovima i bogatstvom. No, obiteljski život nije spriječio ovu nevjerojatnu ženu da i dalje iskazuje interes za znanost te da se aktivno bavi matematikom.
Bila je vrlo zainteresirana za Babbageove planove za izrazito složenu napravu koju je on zvao analitičkim strojem, a koja je trebala kombinirati niz zupčanika za zbrajanje preuzetih iz njegovog ranijeg diferencijalnog stroja s operativnim sustavom temeljenim na bušenim karticama. Stroj nikad nije izgrađen, no ima sve osnovne elemente modernog računala.
Godine 1842. talijanski matematičar Luigi Menabrea (kasnije talijanski premijer) objavio je rad na francuskom na temu analitičkog stroja. Babbage je zadužio Adu da ga prevede i proširi “jer ona tako dobro shvaća stroj”. Ada je devet mjeseci grozničavo radila na članku kojem je pridodala svoje Bilješke. Njezin je članak triput duži od originalnog i sadrži nekoliko ranih računalnih algoritama, kao i izrazito dalekovidna opažanja o potencijalnim mogućnostima stroja kao što su manipulacija simbola i stvaranje glazbe. Zbog toga se često naziva prvom računalnom programerkom. Također, članak sadrži Adine izjave koje se iz suvremene perspektive čine vizionarskima.
Ideja da stroj može obrađivati simbole u skladu s nekim pravilima i da brojevi mogu predstavljati ne samo kvantitativne entitete označava prekretnicu i prijelaz s računanja na računarstvo. Bila je prva koja je primijetila potencijal računala izvan područja matematike.
Iako je cijeli život posvetila matematici i izučavanju strojeva, Ada je ipak zadržala nešto od očeve buntovnosti u sebi, pa su se u vezi nje pleli mnogi tračevi. Naime, za svoje je vrijeme bila iznimno slobodoumna pa se često pričalo da je imala brojne izvanbračne avanture te da je bila i strastvena kockarica i kladioničarka. U tabloidima onog vremena njezino se ime često spominjalo, no unatoč svim glasinama, u braku je ostala do svoje smrti.
Umrla je od raka 1852. godine u dobi od samo 37 godina. Na svoj je zahtjev pokopana uz svog oca kojeg nikad nije upoznala. To je još jedan dokaz da se unatoč svim naporima svoje majke ipak osjećala pravom pripadnicom Byron obitelji.
Zanimljivo je da je analitički stroj ostao samo vizijom sve dok Adine bilješke nisu inspirirale Alana Turinga u radu na prvim modernim računalima tijekom 1940-ih, 100 godina nakon što su nastale! Ministarstvo obrane Sjedinjenih Država krajem 70-ih godina 20. stoljeća osmislilo je programski jezik koji je Adi u čast nazvan njezinim imenom. Godine 2009. utemeljen je Dan Ade Lovelace koji se obilježava sredinom listopada i slavi postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici čime je ona postala inspiracija ženama diljem svijeta.