Prvo svima pozdrav.Preko vikenda sam dobila posjet,došla je moja obitelj.Skupila se tako moja i suprugova obitelj,oko 15 sati..Pričali su o raznoraznim temama do oko 23 H.Naravno, pričali su i o meni.U početku nisam bila svjesna,ali kasnije..Pričali su o mojim navikama kupnje,i kako sam "bolesna",da moram imati svaku torbu i cipele koje vidim..Kasnije sam se sama pitala i preispitivala,došla sam do katastrofalnih odgovora..Tu noć nisam ni spavala.Sljedeće sam jutro pitala supruga što on o tome misli,i da li je to istina? ,i dao mi je podugačak odgovor sa primjerima.Posljednja sam 2 dana provela u polumračnoj kući.Nisam išla na fakultet,niti mrdnula iz sobe.Stvaro,trošim abnormalne svote novaca,i zaista "ne mogu ući u neki shop a da ništa ne kupim ",kao što mi je dao suprug do znanja.Ne kupujem samo torbice,i cipele.Kupujem mnoštvo kozmetike,koja mi svakodnevno propada,jer ne stignem sve koristit.Ali naravno,kupujem i darove za voljene osobe.Rekla sam suprugu da želim njegovu pomoć.No trebam li ići i psihijatru? Jesam li ja ozbiljno bolesna u smislu da se toga ne mogu izliječiti? Jer ovo je neka ovisnost o shoppingu,a da toga nisam bila ni svjesna do neki dan.Inače sam sretna,i shoppingom se ne ispunjavam.Jedino ponekad ispušem ventile,i osjecam se bolje.Ali shoppingiram u velikim količinama,i to svaki vikend,ili čak i radnim danom.Trebam li psihologa ili da prvo pokušamo na način da sa novcem idem u shop i ništa ne kupim?Naravno,uz pratnju.Hvala