OPREZ: Ovo je 5 kriznih trenutaka u svakoj dugoj vezi

Možda ti se čini kako je prva godina najlakša jer je sve još svježe, leptirići u trbuhu još lepršaju, a tu su i ružičaste naočale. Međutim, upravo u prvoj godini veze mnogi će proći tranziciju u zaruke ili čak brak, a iz samačkog života u zajedničko stanovanje – što je veliki izazov jer zahtjeva promjenu stečenih navika, mnogo kompromisa i prilagodbu na drugu osobu. I već tu, na samom početku, mnogi parovi kiksaju – dobar primjer je Kim Kardashian čiji je brak trajao samo 72 dana. Osim toga, tijekom prve godine, početni zanos se smanjuje i realnost suživota i braka/veze polako dolazi na vidjelo. Sve ovo posebno je izazovno ako nije bilo pauze između dvije veze, odnosno ako netko iz jedne veze samo prijeđe u drugu, bez vremena za pravi oporavak, promišljanje i upoznavanje samog sebe.

Sigurno si čula kako mnogi tvrde da je baš 7. godina ona u kojoj mnogi parovi prekinu. Stručnjaci tvrde kako između pete i sedme godine većina dugih veza nailazi na izazove koji nisu povezani ni sa stresom zbog posla, ni sa zajedničkom djecom – dolazi do nemira i počinju izbijati nesuglasice i svađe, često oko sitnica. Jedan ili oba partnera počinju osjećati stvari više nisu kakve su bile. Problem je razvojnog karaktera. Naime, kad je par prije 7 godina počeo vezu, svaki od partnera imao je neku potrebu na vrhu svoje liste prioriteta, a koju je drugi partner krenuo zadovoljavati – na primjer, stabilnost, zasnivanje obitelji, način da se ode iz primarne obitelji i kuće... Bilo što. I to je dobro funkcioniralo, tijekom tih sedam godina oba su partnera dobivala ono što m je u tom trenutku najviše trebalo. No sada jedan ili oba partnera počinju imati druge potrebe i nadrastaju taj „zajednički pakt“. Ono što nas je početno privuklo kod druge osobe, sada nam počinje sve više ići na živce: jaki vođa u našim očima postaje control freak, a slobodnjački duh postaje neodgovorni besposličar. Neki parovi očito uspiju prebroditi kriznu sedmu godinu i naći način kako da nastave rasti dalje skupa, odgovarajući međusobno na nove potrebe. No, drugi se ili rastanu, ili nađu načina kako da ostanu vezi, a da prebace svoju pažnju na nešto drugo: pa onda, na primjer, prihvate posao zbog kojeg su doma samo vikendom, ili sve svoje slobodno vrijeme provode baveći se novootkrivenim hobijem, ili pak opet postanu roditelji i preusmjere se samo na majčinstvo/očinstvo.

Kako djeca postaju sve samostalnija, možda misliš kako to za parove znači da opet imaju vremena i prilike posvetiti se sebi i svom odnosu i da to mora biti dobro. No ta prilika može postati itekako izazovna. Neki parovi identificirali su se sa svojim ulogama majke i oca i sada, bez djece koja su im bila zajednička briga, tema i distrakcija, više ne znaju tko su – a pogotovo ne tko su zajedno. Tu je još jedan faktor: kriza srednjih godina koja se pojavljuje negdje u to vrijeme. Jedan ili oba partnera mogu odjednom postati svjesni kako im preostaje još 20-ak godina života i počinju se pitati žele li ih provesti kao posljednjih 20. Odgovor je često „ne“.

Takve stvari uvijek su teške za vezu- to mogu biti bilo kakvi potresni događaji, od smrti bliske osobe do teške bolesti jednog od partnera. Svatko reagira drukčije na tu vrstu stresa i može se dogoditi ili da se parterni povuku u svoje vlastite svjetove - ili da zajedno postanu jači.

Prema istraživanju koje je poduzelo Pew Research Foundation, broj rastava kod partnera iznad 50 godina se od 1960- te udvostručio. Možda misliš kako u tim godinama ljudi konačno žele mir i stabilnost, no mnogi baš tada osjete kako im je posljednja prilika za promjenu. Nerijetko se odluče na razvod, iseljenje iz zajedničkog doma ili dođe do upoznavanja treće osobe. Zaključak je kako se naše potrebe s godinama mijenjaju, a veliki životni događaji koji su van naše kontrole često predstavljaju i veliki test za našu vezu. Htjeli mi to ili ne, s vremenom se mijenja i naša veza, kao i mi sami.