Francuska trenutno nosi titulu svjetske prijestolnice posthumnog braka. Ova praksa svoje korijene vuče otprilike iz Prvog svjetskog rata, iz vremena kada su se zaručnice i djevojke poginulih vojnika s fronta vezale s njima putem opunomoćenika. Kako bi sve bilo regularno, 1950. godine vlada je zakonski razjasnila taj ritual. Pa tako prema trenutnom zakonu živi budući supružnik najprije mora dobiti odobrenje nacionalnog predsjednika i ministra pravosuđa.
Nakon toga održava se jednostavna svečanost na kojoj mladenka ili mladoženja stoje pored fotografije voljene osobe. Klasičan izraz "dok nas smrt ne rastavi" eliminira se iz zavjeta, a "ja" se zamjenjuje riječju "jesam". Da pristupite ovakvom načinu sklapanja braka, morate pružiti uvjerljive dokaze da ste se namjeravali vjenčati za života.
Iako neobična, posthumana vjenčanja i nisu tako rijetka kako bi se pomislilo. Francuska ih svake godine broji na desetke.