Nove recepte za zdravlje u svojoj petoj knjizi „Moja mediteranska dijeta“ donosi dr. Lejla Kažinić Kreho, poznata nutricionistica, autorica hrvatskih bestselera: Prehrana 21. stoljeća, Prehrana 21. stoljeća za žene i Prehrana 21. stoljeća za muškarce. Knjigu „Moja mediteranska dijeta“ izdao je Profil i predstavio na svojemu štandu na ovogodišnjem Interliberu na Zagrebačkom velesajmu. Knjiga je sastavni dio te trilogije, a koja se odnosi na prehranu 21. stoljeća, i koja nudi znanstvene odgovore na pitanje može li hrana biti i užitak i lijek.
Što je važno u prehrani?
Pripremajući za posjetitelje Interlibera jela iz svoje najnovije knjige, dr. Lejla Kažinić Kreho istaknula je kako je hrana najbolje prevencija bolesti. Ljudima nedostaje znanje, nutritivna edukacija je potrebna na svim razinama, pa tako i o tome kako glikemijski index primijeniti u svakodnevnoj prehrani. Na pitanje što je važno u prehrani odgovara kako hrana mora biti sezonska, lokalna i što manje obrađena. „Zdrava hrana može biti ukusna. Ona mora biti brza i trendi. Zdrava prehrana konačno je in“, poručila je autorica knjige.
Smatra da je mediteranska prehrana najzdraviji način života današnjice jer pomaže u očuvanju zdravlja i vitalnosti. Nova piramida mediteranske dijete prilagođena je današnjem načinu života te sadržava preporuke za dan i tjedan kako bi se u konačnici postigla zdrava i uravnotežena prehrana. Tri glavna obroka trebaju sadržavati tri temeljne skupine prehrambenih sastojaka koje se raspodjeljuju po danu. Žitarice treba konzumirati u jedan do dva obroka i to u obliku kruha, riže, kus-kusa ili tjestenine. Bilo bi poželjno birati integralne varijante tih namirnica.
Voće treba jesti uz obrok i to jedan do dva komada. To je najbolji izbor za desert. Povrće se jede uz ručak i večeru i to više od dvije vrste. Jedna vrsta treba biti sirova. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, prednost imaju nemasne varijante jogurta, sira i ostalih fermentiranih mliječnih proizvoda. Takvi proizvodi su važan izvor zasićenih masnoća. Maslinovo ulje u središtu je piramide te bi trebalo biti najvažniji izvor masnoća. Dnevna doza je jedna jušna žlica po osobi.
Nova piramida mediteranske prehrane
Nova piramida mediteranske prehrane uključuje mnogo svježeg, sezonskog voća i povrća, mahunarki i integralnih žitarica, organski uzgoj hrane za zaštitu zdravlja i okoliša, svježe mediteransko začinsko bilje za bogatstvo okusa, te kuhanje, obiteljske objede i kretanje. Recepti su s namirnicama niskoga glikemijskoga indeksa ( GI ) i nižega glikemijskog punjenja ( glikemijskog loada - GL ) te s visokim indeksom sitosti ( SI ).Mediteranski način prehrane treba očuvati kao zdrav izbor i simbol življenja ljudi ovih prostora koji tisućama godina razmjenjuju kulturu i hranu.
Humus, namaz od slanutka i tahinija
Sastojci:
200 g kuhanoga slanutka
2 češnja češnjaka
limunov sok
1 jušna žlica namaza tahini (sezamov namaz)
pola jušne žlice ekstradjevičanskog maslinovog ulja
1 jušna žlica lanenog ulja
malo soli i papra
Priprema:
Sastojke stavite u mikser i izmiksajte, a da biste dobili masu sličnu pašteti, možda ćete trebati dodati još malo vode. Stavite u staklenu zdjelu,te pospite grubo narezanim svježim peršinom, i ukrasite s nekoliko zrna slanutka. Poslužite kao umak sa štapićima narezanoga svježeg povrća ili namažite na krostine te ukrasite listićima svježega peršina.
Srdele s gradela sa smotuljkom od mladoga krumpira, svježe lavande i ružmarina
Sastojci:
400 g mladog krumpira, dobro opranog
1 jušna žlica svježeg ružmarina, grubo narezanog
1 jušna žlica svježe lavande, grubo narezane
2 jušne žlice maslinovog ulja
malo maslaca (po želji)
Priprema:
U vodi koju ste lagano zasolili skuhajte krumpit. Pazite da ga ne raskuhate. Na široki papir za pečenje stavite krumpir, te na njega ružmarin, lavandu, morsku sol, maslinovo ulje ili malo maslaca. Lagano pomiješajte. Sve umotajte u papir sa svih strana te pecite u pećnici oko 15 minuta, povremeno okrećući. Ako krumpir poslužujete uz gradele, umotajte ga pojedinačno u foliju te pecite 15 minuta, povremeno okrečući.Poslužite toplo ili hladno uz srdele na gradelama.
O autorici:
Dr. Lejla Kažinić Kreho magistrirala je kliničku nutriciju na Kings Collegeu, na odsjeku Department of Biomedical and Health Sciences, University of London pod vodstvom Thomasa A.B. Sandersa, vodeceg svjetskong stručnjaka za genetski modificiranu hranu. Kliničku nutriciju završila je u klasi dr. Petera Emeryja vodećeg svjetskog stručnjaka za bjelančevine. Članica je Britanskog nutricionističkog društva.
(M.G.)
Foto: za Profil snimio Tomislav Čuveljak