Paprenjaci su tradicionalni kolači naših baka koji se peku u vrijeme Adventa. Najpoznatiji su paprenjaci s otoka Hvara. Starogrojski paprenjok specifičan je i nadaleko poznat kolač kojim se ponosi Stari Grad, gdje je tradicija izrade te mirisne slastice stara nekoliko stoljeća. Autohtonost paprenjoka, koji spominje Petar Hektorović u svom čuvenom djelu “Ribanje i ribarsko prigovaranje” sadržana je u brižljivo čuvanoj recepturi i tradicionalnom načinu izrade u obliku pijetla, konja, košarice, srca, djeteline i drugih maštovitih oblika, na kojima su još posebno oslikane i iscrtane točkice i crtice. Starogrojski paprenjok uvršten je u nematerijalno kulturno blago 2008. godine, a do danas se zadržao kao zaštitni znak Staroga Grada.
Odakle naziv paprenjok?
Zanimljivo je da u paprenjaku nema papra. Zašto se onda tako zove, pitate se? Zato što su se u Starom Gradu mirodije koje idu u taj tradicionalni kolač, a to su mljeveni oraščić, cimet i klinčić, do sredine 20. stoljeća nazivale jednim imenom „papor“. Tako su vjerojatno po tom zajedničkom nazivu mirodija paprenjaci, odnosno, paprenjoci, i dobili ime.
Umijeće pripreme
Paprenjaci su tradicijska slastica s medom, prošekom, začinima, šafranom i maslinovim uljem, koja se pripravljala na prostoru dalmatinskog priobalja i otoka, dok se danas priprema samo u Starom Gradu na Hvaru. Običaj je da se paprenjaci rade za svečane prigode kao što su krštenja, svadbe, pričesti, krizme, za Božić. Za očuvanje umijeća pripreme paprenjaka u Starom Gradu zaslužna je i Turistička zajednica koja promovira paprenjake na razne načine, između ostalog organizirajući natjecanje njihove izrade. Hvarani kažu da paprenjak ima svojstvo prirodnog barometra, jer kad omekša bit će jugo i kiša, a kad otvrdne bit će suho i lijepo vrijeme i puhat će bura.
Tradicionalni recept za starogrojski paprenjok
Kuhati jedan kilogram meda i skidati s njega pjenu. U ohlađeni med dodati 1/4 l prošeka u kojemu se namakao 1g šafrana i 1/4 l maslinova ulja, te po žličicu oraščića, cimeta, klinčića. U ovu smjesu postepeno dodavati 2kg glatkog brašna. Rukom raditi razne oblike: srce, konj, leptir, kokoš, košarica, djetelina sa četiri lista. Paprenjaci se peku u posebnoj škrovadi - tepsiji, koja ima okvir samo na jednoj strani, pa se ispečeni paprenjaci mogu lagano iz nje istresti, tako da se ne slome. Peku se 15 minuta na 200° C. Preporuka glasi:„Danas umijesi, sutra peci!“.
Cukorovanje
Za ukrašavanje ili izvorno „cukarovonje“ paprenjaka umuti se snijeg od bjelanjka i šećera u prahu, doda par kapi limunova soka, i tom se smjesom, uz pomoć štapića od vinove loze u čiji se vrh zadjene pribadača s glavicom, „šaraju“ paprenjaci: glavica pribadače umače se u „snijeg“, te se po paprenjaku crtaju crtaju crtice i točkice. Danas se paprenjaci ukrašavaju tako da se „snijeg“ stavi u malu plastičnu vrećicu na kojoj se na dnu probuši rupica. Domaćica pri cukarovonju rukom stišće vrećicu i na taj način u tankom mlazu iz nje izlazi snijeg.
„Suvremena“ verzija pripreme paprenjaka:
Sastojci:
500 g meda
200 ml prošeka
200 ml maslinova ulja
1 žličica šafrana
1 žličica cimeta
1 žličica mljevenog klinčića
1 žličica oraščića
1 žličica soda bikarbone
1 kg brašnja
100 ml bijele kreme od šećera
Priprema:
U prošeku i ulju uzavrite med, pa dodajte sve začine i brašno te umijesite u glatko gusto tijesto. Tijesto razvaljajte na dasci pa kalupima izrežite paprenjake u raznim oblicima. Položite na namašteni lim za pečenje i pecite u pećnici oko 20 minuta. Kada su paprenjaci pečeni, ukrasite ih kremom od rastopljena šećera poštujući oblik svakoga paprenjaka i pustite da se osuše. Paprenjaci mogu odstajati i nekoliko dana.
Foto: © SK - Fotolia