Salata od krastavaca pravi je užitak za ljetne dane, pogotovo dodate li joj češnjak i vrhnje. Krastavci se inače odlično nadopunjuju s mliječnim proizvodima, pa se tako u raznim europskim kuhinjama salata od krastavaca priprema s s dodatkom jogurta, vrhnja ili kiselog mlijeka. Krastavci su ne samo u ljetnim mjesecima neizostavan dodatak i raznim drugim salatama, djeluju osvježavajuće u kombinaciji s paprikom i rajčicama, a u Makedoniji ili Grčkoj neizostavno će vam u takvoj miješanoj salati ponuditi i ovčji sir, fetu ili kačkavalj. Krastavac potječe iz Azije gdje su ga pili kao osvježavajući sok za vrućih ljetnih dana. Smatra se da mu je podrijetlo Indija iz koje se prenio u Grčku i Italiju, a kasnije i u Kinu. Zanimljivo je da su mu srodnici tikva i lubenica.
Hranjiv i ljekovit
Ljekovita su svojstva krastavca bila poznata još u doba Starog Egipta. Svakako je namirnica koja se treba što češće naći u prehrani, svjež ili konzerviran, jer je bogat vitaminima i mineralima, s malo kalorija i vrlo zasitan. Krastavac je dobar izvor kalija, magnezija i vlakana, a osim toga dobar je izvor folne kiseline, i B vitamina nužnog za zdravlje srca. Krastavac obiluje mnogim korisnim hranjivim tvarima. Među njima su vitamin A i mangan, koji uništavaju slobodne radikale.
Sastoji se od 97 posto vode i ima samo 12 kalorija na 100 grama. Veliki udio vode čini krastavac odličnim diuretikom, učinkovito uklanja nakupljene toksine, potiče rad bubrega i žuči. U kombinaciji s dijetalnim vlaknima koje i sam sadrži potiče rad debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih tvari. Kalij kojeg ima najviše od svih minerala potiče fleksibilnost mišića i pomaže u reguliranju krvnog tlaka.
Sok od krastavaca
Preporučuje se piti sok od krastavca zbog silicijeve kiseline koju sadrži u tragovima. Silicijeva je kiselina vrlo važna za održavanje zdravlja vezivnog tkiva mišića, ligamenata, hrskavice, kostiju, poboljšava ten i održava zdravlje kože, a udružena s vodom, prirodno hidratizira i daje koži zdravi sjaj. Sok od krastavaca je također koristan i za bolesti zubi i desni, osobito kod krvarenja desni. Kora krastavca može se upotrijebiti za smirivanje kože nakon pranja suđa i izloženosti jakim deterdžentima i vrućoj vodi. Krastavac se može nanijeti na kožu u slučaju natečenih očiju, iritacija kože ili opeklina.
Ekstrakti se krastavca koriste u preparatima za pomlađivanje kože. Umirujuće i blago djelovanje ovog povrća pripisuje se kofeinskoj kiselini i vitaminu C koji sprečavaju zadržavanje vode i daju osjećaj hladnoće. Za one koji teže probavljaju krastavac, preporučuje se da ga narežu na male komadiće, posole morskom solju i ostave nekoliko sati u hladnjaku prije konzumacije.
Krastavac u kuhinji
Osim popularne salate od krastavaca i kiselog vrhnja, osvježavajuće djeluje i hladna juha od krastavaca s dodatkom krumpira, poriluka, povrtnog temeljca i vrhnja, poznatija kao gazpacho. Gazpacho je španjolska hladna juha od rajčica s povrćem. Posebice je omiljena u Andaluziji. Sastojci su zrele rajčice, zelena paprika, krastavci, češnjak, stari kruh (koji se prethodno potopi u vodu), ocat i maslinovo ulje. Poslužuje ju se dok je hladna.Juha se može jesti sama, ili joj se mogu dodati razni drugi sastojci, sitno narezani na kockice, kuhano jaje, španjolski pršut ili krastavac, paprika ili masline. Osim u sirovom obliku, krastavce možete kratko pirjati, dodati malo vrhnja i začina i poslužiti kao prilog uz meso ili ribu ili pak uz dodatak temeljca pripremiti varivo.
Salata s krastavcima i kiselim vrhnjem
Sastojci :
1 kg svježih krastavaca
300 - 400 g vrhnja
4 češnja češnjaka
sol
papar
po želji vlasac
Priprema:
Operite i ogulite krastavce na tanke šnite. Dodajte vrhnje, narezani češnjak i posolite. Prema želji dodajte papra. Stavite u hladnjak i poslužite hladno. Po želji pospite sitno nasjeckanim vlascem.
(M.G.)