Hrvatska kinematografija, iako po broju proizvedenih filmova pripada kategoriji manjih europskih industrija, kroz povijest je stvorila djela iznimne umjetničke vrijednosti i kulturnog značaja. Od "prvog zlatnog doba" kasnih 1950-ih, preko modernističkih eksperimenata 60-ih i svjetski poznate Zagrebačke škole crtanog filma, pa sve do recentnih međunarodnih uspjeha, hrvatski film neprestano dokazuje svoju vrijednost.

Domaći filmovi već desetljećima zauzimaju posebno mjesto na kulturnoj sceni, donoseći autentične priče koje odražavaju svakodnevni život, društvene izazove i emotivne nijanse regije. Bilo da se radi o intimnim dramama, britkim komedijama ili napetim trilerima, domaća kinematografija uspijeva zadržati vlastiti identitet, pritom prateći suvremene filmske trendove. 

Najbolji domaći filmovi

Svaka nova generacija filmskih autora donosi svježinu, ali i poštovanje prema bogatoj tradiciji sedme umjetnosti. U nastavku donosimo izbor najboljih domaćih filmova, a neki od njih trenutno se mogu pogledati i na platformi Voyo.

Tko pjeva zlo ne misli 

Remek-djelo Kreše Golika s pravom nosi titulu najomiljenijeg hrvatskog filma. Ova glazbena komedija o svakodnevici zagrebačke purgerske obitelji uoči Drugog svjetskog rata osvaja svojim šarmom, toplim humorom i nostalgičnim prikazom jednog prohujalog vremena. Film je postao dio nacionalnog identiteta, a njegove replike i pjesme duboko su utkane u popularnu kulturu.

Breza

Vizualno raskošna i poetska drama Ante Babaje, snimljena prema noveli Slavka Kolara, smatra se jednim od vrhunaca hrvatskog filmskog modernizma. Priča o tragičnoj sudbini mlade seoske djevojke Janice prikazana je kroz kontrast grubog, primitivnog okruženja i njezine unutarnje ljepote i nježnosti. Film je estetsko savršenstvo koje emotivnom snagom ostavlja dubok dojam.

H-8 

Nikola Tanhofer režirao je ovaj inovativni i napeti triler, jedan od dragulja prvog "zlatnog doba". Film rekonstruira stravičnu prometnu nesreću, prateći sudbine putnika u autobusu neposredno prije sudara, dok identitet vozača koji je uzrokovao tragediju ostaje nepoznat. Svojom mozaičnom strukturom i majstorskim građenjem neizvjesnosti, H-8 je i danas primjer vrhunskog filmskog umijeća.

Deveti krug

Jedan od tri hrvatska filma nominirana za Oscara za najbolji strani film, Deveti krug slovenskog redatelja Francea Štiglica potresna je priča o holokaustu. Kako bi spasili mladu Židovku Ruth od ustaškog progona, zagrebačka obitelj organizira njezin fiktivni brak sa svojim sinom Ivom. Film dirljivo prikazuje kako se formalni odnos pretvara u istinsku ljubav u sjeni nezamislivog zla.

Okupacija u 26 slika

Kontroverzno i snažno djelo Lordana Zafranovića, prikazano u službenoj konkurenciji festivala u Cannesu, prati raspad prijateljstva trojice mladića – Hrvata, Talijana i Židova – u Dubrovniku tijekom talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu. Film je šokirao eksplicitnim prikazima nasilja, ali je istovremeno hvaljen zbog beskompromisnog prikaza ideološkog ludila koje uništava ljudskost.

Sokol ga nije volio

Klasik Branka Šeparovića smješten je u ruralnu Slavoniju neposredno nakon Drugog svjetskog rata, film Sokol ga nije volio prati život Šime, starog, tvrdoglavog seljaka koji se svim silama opire novoj komunističkoj vlasti i kolektivizaciji. Šima je ponosan i slobodoljubiv čovjek koji odbija predati svojeg sokola, simbola slobode i individualnosti, što ga dovodi u sukob s partizanskim vlastima. Film je alegorija o otporu pojedinca sustavu i priča o gubitku tradicije i slobode pod pritiskom ideologije. Posebnost filma leži u snažnoj izvedbi Fabijana Šovagovića, koji je ujedno i autor kazališne predstave na kojoj se film temelji.

Vlak u snijegu 

Filmska adaptacija istoimenog romana Mate Lovraka u režiji Mate Relje. Radnja prati učenike 4. razreda osnovne škole iz sela Jabukovac koji odlaze na izlet u Zagreb. Na povratku, njihov vlak zapne u snježnoj mećavi, a učitelj se razboli. Djeca su prepuštena sama sebi i moraju se osloniti jedno na drugo kako bi preživjeli i pokrenuli vlak. Glavni protagonisti su Ljuban, Draga i Pero, koji se suočavaju s izazovima prijateljstva, odgovornosti i timskog rada. Film je topla priča o dječjoj solidarnosti, snalažljivosti i prevladavanju prepreka, s nezaboravnim pjesmama Arsena Dedića.

Kako je počeo rat na mom otoku

Crna komedija Vinka Brešana postala je apsolutni fenomen i najgledaniji hrvatski film od osamostaljenja, s preko 350.000 gledatelja. Radnja, smještena na dalmatinski otok 1991. godine, groteskno prikazuje pokušaje mještana da uvjere majora JNA da preda vojarnu. Film je poslužio kao kolektivna terapija i na duhovit način kanalizirao traume s početka Domovinskog rata.

Fine mrtve djevojke

Jedan od najvažnijih filmova "trećeg zlatnog doba", redatelja Dalibora Matanića, hrabro se uhvatio u koštac s temama homofobije, netolerancije i licemjerja u hrvatskom društvu. Priča o lezbijskom paru koji se useljava u zagrebačku zgradu punu poremećenih susjeda prerasta u mračnu i uznemirujuću kritiku patologije skrivene iza malograđanske fasade.

Comic Sans

Glavni lik filma Nevija Marasovića, Comic Sans, je Alan Despot (Janko Popović Volarić), mladi i uspješni grafički dizajner koji odlazi na otok Vis kako bi pokušao zaboraviti prošlost i obnoviti odnose, ali se umjesto toga nađe usred složenih obiteljskih i ljubavnih drama. U srcu priče filma Comic Sans, Alan dolazi oči u oči sa svojim ekscentričnim ocem (Zlatko Burić), bivšom djevojkom i njezinim zaručnikom. Dok se Alanova prošlost sukobljava s njegovom sadašnjošću, on pronalazi humor i ironiju u nezgodama koje ga snađu. Film Comic Sans prati Alana kako se bori sa svojim emocijama i očekivanjima, dok ga svakodnevne situacije na otoku prisiljavaju da preispita što stvarno želi od života.

Zvizdan

Još jedan uspjeh danas posrnulog redatelja Dalibora Matanića, nagrađen na festivalu u Cannesu u programu "Izvjestan pogled". Film kroz tri ljubavne priče, smještene u dva susjedna sela opterećena etničkim sukobima u tri različita desetljeća (1991., 2001. i 2011.), istražuje može li se ljubav roditi iz mržnje. Zvizdan je moćan i vizualno impresivan film o teretu prošlosti i snazi oprosta.

Posljednji Srbin u Hrvatskoj

Horor komedija Posljednji Srbin u Hrvatskoj smještena je u Hrvatsku sedam godina nakon bankrota, gdje razlike u klasama dostižu ekstremne razmjere, a voda postaje resurs vrijedniji od nafte. U ovom distopijskom svijetu, moćnici su spremni ići do krajnjih granica, uključujući rat i širenje zombi-virusa, samo da osiguraju kontrolu nad vodom. U središtu priče je zagrebački bonvivan Mića (Krešimir Mikić), koji neplanirano zapada u zombi apokalipsu. Dok se svijet oko njega ruši, Mića, inspiriran serijalom filmova svoje omiljene glumice Franke Anić (Hristina Popović), odlučuje preživjeti kaos. Posljednji Srbin u Hrvatskoj prikazuje Mićinu odiseju kroz postapokaliptični Zagreb, gdje se hrabro probija kroz hordu zombija. Njegova pustolovina postaje metafora za borbu malog čovjeka protiv sustava i njegov pokušaj da zadrži humanost u svijetu koji se raspada. Dok Mića navigira kroz opasnosti, film Posljednji Srbin u Hrvatskoj istražuje teme preživljavanja, ljubavi i otpora, te postavlja pitanje što je potrebno da se očuva čovječnost u najtežim vremenima.

Dnevnik Pauline P.

Poznata knjiga za djecu pretočena u topao i duhovit film Dnevnik Pauline P. je priča o svakodnevnom životu neustrašive učenice trećeg razreda osnovne škole Pauline (Katja Matković). Film Dnevnik Pauline P. prati samouvjerenu i nepopravljivu individualku koja s lakoćom iznosi svoje mišljenje i snalažljivo pronalazi rješenja za razne školske i obiteljske izazove. S otvorenim srcem i bez straha, Paulina svojim humorom i duhovitim osvrtima osvaja srca gledatelja, dok njezin školski život postaje poprište novih prijateljstava, prvih ljubavi, ali i neizbježnih dječjih sukoba. Iako je Paulina najpopularnija djevojčica u razredu, dolazak nove učenice brzo mijenja dinamiku među njenim vršnjacima, koji brzo prihvaćaju novu djevojčicu. Iako joj je teško prihvatiti ovu promjenu zbog svoje dječje ljubomore, Paulina s vremenom shvati da ima više zajedničkog s novom učenicom nego što je prvotno mislila. U filmu Dnevnik Pauline P., uz školske avanture, Paulina se također trudi izgladiti odnose među svojim roditeljima, a u tome joj pomažu i mudri savjeti novog učitelja koji utječe na njezine zrele postupke.

Metastaze 

Film Metastaze redatelja Branka Schmidta je snažna, brutalna i vrlo realistična drama koja prati živote četvorice prijatelja iz zagrebačkog predgrađa, odraslih u istom kvartu i obilježenih tranzicijskim vremenom. Svaki od njih bori se sa svojim demonima: Krpa je nasilni nogometni huligan i sitni kriminalac s problemima s bijesom, Filip je bivši ovisnik koji se pokušava vratiti u normalan život, Kizo je alkoholičar koji živi s majkom i sanja o boljim danima, a Dejo je ovisnik o heroinu koji se sve dublje zapliće u spiralu droge. Kroz njihove isprepletene sudbine, film prikazuje tamnu stranu hrvatskog društva – ovisnost, nasilje, nezaposlenost, frustraciju i nedostatak perspektive. Schmidt ne štedi gledatelja, prikazujući sirovu i često mučnu stvarnost, zbog čega je film bio vrlo kontroverzan, ali i iznimno hvaljen zbog svoje iskrenosti i autentičnosti. Metastaze su snimljene prema istoimenom romanu Ive Balenovića, a adaptacija je zadržala njegovu mračnu atmosferu i beskompromisni pristup.

Sonja i bik

Sonja i bik redateljice Vlatke Vorkapić je romantična komedija koja spaja naizgled nespojive svjetove. Sonja je ambiciozna mlada Zagrepčanka, aktivistica za prava životinja i vegetarijanka, koja se bori protiv tradicionalne dalmatinske borbe bikova, tzv. "bikijade". Ante je grubi, ali dobrodušni Dalmatinac, uzgajivač bikova i strastveni pobornik bikijade. Njihovi se svjetovi sudaraju kada Sonja dođe u Dalmaciju protestirati protiv bikijade, a okolnosti ih prisile na zajedničko djelovanje. Kroz duhovite dijaloge i situacije, film istražuje stereotipe, predrasude i suživot različitih kultura i svjetonazora u Hrvatskoj, pokazujući da ljubav može procvjetati i tamo gdje se najmanje očekuje.

Pjevajte nešto ljubavno

Pjevajte nešto ljubavno je glazbena komedija Gorana Kulenović iz 2007. godine. Film je to s elementima drame o "Struji" (Ivan Herceg), karizmatičnom frontmenu rock benda "Pešćenica", koji se bori s problemima u osobnom životu i karijeri benda. Njegova djevojka ga ostavlja jer on ne može odrasti i posvetiti se ozbiljnom životu, a bend "Peščenica" se bori za opstanak na domaćoj glazbenoj sceni. Struja se trudi ponovno osvojiti djevojku i dovesti bend na pravi put, što ga vodi kroz niz urnebesnih i ponekad dirljivih situacija. Film je zabavan pogled na zagrebačku glazbenu scenu i život mladih glazbenika, prožet humorom, rock'n'rollom i dodirom melankolije.