Zasigurno si već čula za Zero waste pokret, odnosno za pokret koji popularizira život s manje otpada, a sve u cilju očuvanja naše planete. Pobornici ovakvog načina života tvrde da je moguće živjeti s puno manje otpada, a iako nekima to možda zvuči poput utopije, postoje oni koji dokazuju suprotno. Jedna od njih je i Slavonka Anamarija Prgomet koja je prije dvije godine je pokrenula Zero Waste pokret u Hrvatskoj.
Način života s manje otpada otkrila je zbog veganstva, a kako mi je otkrila prilikom našeg razgovora, jednostavno više nije mogla ignorirati činjenicu da njezin otpad završava na odlagalištu samo radi lošeg gospodarenja otpadom.
"Osnovni cilj Zero waste pokreta je da ne šaljemo otpad na odlagališta, spalionice, niti u prirodu. Do nedavno je većina ljudi živjela po linearnom sistemu kapitalizma: kupi, iskoristi, baci. Suprotnost tome je cirkularna ekonomija koja pomaže kruženju materije jer otpad nije smeće nego resurs koji se prije reciklaže treba iskoristiti što više. Tu ubrajamo uporabne predmete (odjeću, namještaj, knjige, aparate, prijevozna sredstva i sl.) ali i biootpad od kojeg radimo kompost koji se pretvara u plodnu zemlju. Prije godinu dana smo pokrenuli Facebook platformu Sharing is caring za cijelu Hrvatsku s ciljem cirkularne ekonomije, odnosno smanjenja otpada", pojašnjava mi Anamarija.
Foto: Ana Mihalić
Kaže kako u Hrvatskoj postoji prilično veliki interes, a Hrvati se dosta trude živjeti održivo i ekološki osviješteno te se smanjuje količina proizvedenog otpada na tjednoj bazi.
"To me jako veseli jer svi zajedno rastemo iz dana i dan i učimo jedni od drugih na tom putu. Život bez otpada stvara jedan divan osjećaj u čovjeku. Dogodi se svojevrsna katarza na više nivoa. Nije li to prekrasno? Cijeli svijet je povezan neraskidivim nitima i cijela planeta je naš dom. Otpad koji završi u kontejneru je i dalje u našem domu. Udišemo zrak, pijemo vodu koja nas je izgradila, jedemo plodnu zemlju, izgaramo.. Povezani smo neraskidivim nitima – trebamo se usuditi osjetiti pulsiranje prirode."
Ako se pitate odakle i kako uopće krenuti kad je u pitanju ovakav način života, Anamarija kaže da treba krenuti hrabro i pozitivno, malim koracima.
"Da čovjek odbije kupovati jednokratnu plastiku, već je napravio jako puno. Naravno postoje divni koraci koji zvuče radikalno: veganstvo je bitan pokret koji uvelike doprinosi očuvanju okoliša. Bilo bi poželjno smanjiti konzumaciju mesa ukoliko veganstvo nije opcija. Neki od malih koraka su kupovina žitarica, mahunarki, orašastih plodova i voća u rinfuzi iz lokalnog, sezonskog uzgoja. Jednokratne predmete je lako zamijeniti dugotrajnima koje već imamo doma i za početak je sasvim dovoljno. Kompostiranje je sljedeći korak i nije težak bez obzira živimo li na selu ili u gradu", savjetuje.
Foto: Marija Štefek Rukavina
Iako je život bez otpada ideal koji je nažalost nedostižan, moguće je živjeti s puno manje otpada, Anamarija kaže da je to 3%. Sama tranzicija i prilagodba životu bez otpada je proces koji je individualan za svakoga. Kod Anamarije tranzicija je trajala 4 mjeseca i u tom je periodu pronašla alternative za sve što joj je potrebno. Tvrdi kako nam pola toga što koristimo zapravo i nije potrebno, a treba usvojiti i minimalizam.
Anamarija živi u Zagrebu, a hranu kupuje na tržnici, povrće naručuje od prijatelja koji ga uzgajaju organski. Na taj način podržava lokalnu ekonomiju i ističe kako je na to vrlo ponosna.
"Bitno je podržati malog proizvođača, čak bih se usudila reći da nije skupo, a zdravo je i fino. Ne kupujem puno potrepština, a ako nešto trebam, kupim planirano u staklenoj ambalaži. Odjeću kupujem rijetko u second hand shopu, a sve više mi je praksa podržavati male brandove koji posluju po principima spore mode (slow fashion). Neke dugotrajne proizvode sam kupila na web shopu BioROOT", priča Anamarija.
Otkrila mi je i kako izgleda njezina svakodnevna rutina:
"Svaki dan je poseban i drugačiji od drugih. Nekada radim cijeli dan, a nekada cijeli dan provedem s dragim ljudima ili sama sa sobom. Nedavno sam udomila štene kojem posvećujem dosta vremena. Zero waste filozofiju primjenjujem u svim segmentima svog života i teško je nešto izdvojiti. Sve je povezano."
Anamarija je minimalist i kad je u pitanju kozmetika, a u svojoj kozmetičkoj torbici ima samo osnovne higijenske potrepštine: četkicu i pastu za zube, dezić, britvicu, četku za kosu, sapun i kruti šampon, ulje za njegu kože... S obzirom na to da puno kozmetike izrađuje sama, otkrila mi je i jedan brzinski recept za homemade dezodorans:
"Dezić možete napraviti vrlo lako od svega par sastojaka: soda bikarbona neutralizira miris i sama po sebi je dovoljna, no možemo dodati kokosovo ulje koje djeluje antibakterijski, shea maslac za njegu kože i eterično ulje citrusnih nota ili čajevca. Nanosi se prstom na pazuh."
Foto: Ana Mihalić
Za kraj Anamarija otkriva i što svatko od nas može učiniti da bi se smanjila količina otpada kojeg svakodnevno proizvedemo:
"Za početak odbijmo i ne kupujmo ono što nam uistinu ne treba, iskoristimo predmete što je više moguće puta i DJELUJMO LOKALNO, A MISLIMO GLOBALNO. Kompostirajmo i zasadimo barem jedno drvo godišnje", naglašava Anamarija.