Čitajući spise o starim biljkama, nije rijetkost naići na uvjerenje da određene biljke treba brati u određeno vrijeme, poput gornjeg citata. Možda se ovo odnosi na to kada bi mjesec utjecao na sok koji raste ili tone, a time i bilje čini ljekovitijom. Ostale biljke odnose se na branje na sveti dan kao što je kantarion koji se bere na njegov spomendan.
U radionicama često nas pitaju kada je najbolje vrijeme za branje ljekovitog bilja. To je važno razmatranje jer bilje treba sakupljati kad je na vrhuncu u smislu vitalnosti i fitokemijskog profila.
Evo vrlo jednostavnog vodiča za branje različitih biljaka tijekom cijele godine, uvijek postoje iznimke, ali dobar je opći vodič:
Lišće
Iako se mnoge lisnate biljke mogu brati tijekom cijele vegetacije, najbolje je u proljeće i rano ljeto kada su još uvijek mlade, svježe i živahne. Proljetno zelje poput cjepača (Galium aparine), koprive (Urtica diocia) i maslačka (Taraxacum officinale) najbolje je koristiti rano u proljeće prije nego što procvjetaju. Uvijek berite aromatično bilje po suhom, sunčanom danu, jer će njihovi sastojci, posebno oni s udjelom hlapljivih ulja, biti najveći.
Cvijeće
Cvjetove je najbolje brati kad tek cvjetaju, jer je polovica otvorena, a polovica je u pupoljku. To znači da ih dobijete prije nego što počnu venuti i prelaziti. Uvijek berite cvijeće po suhom i sunčanom danu jer kiša može isprati velik dio dragocjenog nektara i peludi.
Korijenje
Jesen je najbolje vrijeme za berbu korijena, jer matični dijelovi biljke odumiru, svoju energiju šalje pod zemlju i skladište u korijen za prezimljavanje. Korijenje možete iskopati bilo kad tijekom godine, ali jesen najbolja. Pokušajte ubrati korijenje prije nego što dođe mraz jer ih hladnoća vrlo teško podiže s tla. Također imajte na umu da se mnoge biljke mogu razmnožavati reznicama korijena, ako želite da vaša biljka ponovno naraste sljedeće godine, iskopajte je, sakupite kraj korijenja i ponovo zasadite korijen.
Neke biljke, poput čička (Arctium lappa) su dvogodišnje biljke. To znači da rastu tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Korijenje je najbolje brati na kraju prvog ljeta / jeseni. Tj. godine kada ne cvjeta. U tom trenutku proveli su godinu dana gaseći lišće i skupljajući hranu za spremanje u veliki korijen spreman za izradu cvijeta / sjemena sljedeće godine. Druge godine korijen će uvenuti ili biti manje moćan.
Voće
Mekano voće obično je spremno za branje sredinom kasnog ljeta (od srpnja / kolovoza). Mekše voće poput kupine i maline najbolje je brati čim dozre jer je sklono gljivičnim infekcijama i truli, posebno po vlažnom vremenu.
Tvrđe voće poput bobica gloga može na biljci ostati malo kasnije do rujna. Neko tvrdo voće tradicionalno se bere nakon prvog mraza, što ga čini puno slađim i bogatijim. Primjeri uključuju šipke i troske.
Sjeme i orašasti plodovi
Orašaste plodove s drveća kao što je lješnjak treba brati čim sazre jer ćete se utrkivati za pobjedu s vjevericama.
Prilikom berbe za hranu i lijekove, sjemenu je potrebna pažnja kako bi se utvrdilo pravo vrijeme za sakupljanje. Želite da sjemenke budu zrele, ne previše zelene i neoblikovane, ali ne previše zrele i smeđe da počnu padati iz biljke i padati na tlo. Jednostavan način berbe sjemena je sjeckanje glave sjemena s biljke, vezivanje papirnate vrećice oko stabljike biljke i obješene naopako. Kako se biljka suši, svoje će sjeme ispuštati u vrećicu čineći je lakšom za sakupljanje. Nekoliko je sjemena koje je najbolje brati zeleno, poput sjemena mliječne zobi (Avena sativa) i sjemena koprive koje volimo brati kada su zelene i zrele, odsiječemo sjemenke i koristimo ih svježe u tinkturama.
Kora
Koru uvijek treba uzimati s grana ili mladica. Uzimanje kore iz debla u velikim količinama oslabit će ili ubiti biljku. Često se kora uzima nakon što otpadnu jesenski listovi, ali prije nego što se stvore novi pupoljci. To znači da je lakše skinuti koru s grane. Općenito je suh dan najbolji jer će to smanjiti vjerojatnost uzgoja plijesni.