U proljeće, ljeto i jesen alergijama kao da nema kraja. Što se to protiv nas urotilo? Kihanje, svrbež u nosu i očima, suze, bol u grlu, kašalj, iscjedak iz nosa reakcije su na pelud i ostale vrste alergena sve osjetljivije ljudske kože, sluznice i dišnih organa, probavnog i imunog sustava.
Nikako da se pojave rezultati istraživanja koji će ljudima dati prihvatljivo objašnjenje, potaknuti razumijevanje i usmjeriti ponašanje u pravcu prirodne prevencije alergijskih pojava. Da, za vladajući sustav to bi bio bačen novac i još gore od toga: novac usmjeren protiv 'napretka' kojega smo robovi svi, od onih koji taj napredak prodaju do većine koja ga kupuje.
Premalo je pažnje usmjereno na faktore koji već desetljećima uvjetuju porast gubitka otpornosti ljudskog organizma na utjecaj aero i drugih alergena. Kako protumačiti činjenicu, statistički dokazanu, da je daleko veći broj ljudi koji žive u gradovima osjetljiv na aeroalergene dok je u ruralnim sredinama taj broj redovito znatno manji, usprkos utjecaju herbicida i drugih zaštitnih sredstava u poljoprivredi?
Zar je onečišćenje zraka toliko naraslo ili je osjetljivost ljudskog organizma u opadanju? Zdravstvena statistika nadalje bilježi nagao i neprekidan porast broja osoba koje se žale na alergijske smetnje. Možda je za shvaćanje alergijom iscrpljene osobe arogantno tvrditi da se previše pažnje pri susretu sa alergijama pripisuje vrstama peludi, prašine, grinja i ostalih faktora koji izazivaju neugodne reakcije i smetnje dišnih i ostalih organa. No pažljivom promatraču kao i svakom ljubitelju prirode neće u razgovoru o alergiji promaknuti misao o tome kako globalni pristup prehrani bez granica i veliko učešće industrijskih prehrambenih proizvoda, prehrambenih dodataka, konzervansa te masovna upotreba ostalih kemijski izdvojenih sastojaka prirode, kao i dozvoljena upotreba GMO sastojaka u hrani , neprekidno slabi imuni sustav organizma, stvarajući iz generacije u generaciju ljudska bića sve ranjivija i sve udaljenija od prirode.
Apsurdno je, ali istinito da vladajuća volja i ''napredak'' vode u pravcu suprotnom od onog koji je utkan u prirodu samu i koji svakoj vrsti osigurava uvjete za zdrav i skladan opstanak.
Ako ne promijenimo svoje ponašanje i način gospodarenja prirodom, doći ćemo do apsurdnog zaključka da nam je priroda neprijatelj, da je potrebno posjeći šume i spaliti livade kako bismo spriječili raznošenje vjetrom i zrakom njihove peludi. Ili pak da zaključimo kako na zemlji život postaje moguć jedino u izolaciji pod staklenim zvonom. To bi nam zasigurno bio kraj.
Kako ljudsko tijelo postaje osjetljivo?
Intenzivna poljoprivreda i industrijska proizvodnja hrane osnovni su uzrok alergija. Agrotehničke i zaštitne mjere u poljoprivredi dovode do ubrzanog uzgoja povrća koje ne poznaje prirodne sezone, do ubrzanog rasta životinja čije meso jedemo, do enormnog povećanja količine mlijeka u odnosu na prirodnu sposobnost krave. Želja za većom količinom hrane i većom zaradom dovodi do stalnog povećanja energije širenja ili upalnog svojstva u prehrambenoj sirovini. Naše je tijelo tako pod neprekidnim utjecajem energija upale koja potječe iz hrane. Stoga tijelo čovjeka postaje pretilo u sve većoj mjeri. Osim tog efekta tijelo je u svakom svojem mekom tkivu prisiljeno na ekspanziju (širenje). Sve su češće pojave kiselosti krvi (vidi članak ''Nedostatak željeza u krvi'') i raznih upalnih pojava koje prelaze u kronično bolesna stanja.
Kako tijelo reagira na pelud i druge alergene iz prirode?
Organizam pod neprekidnom upalom uzrokovanom prehranom, nedovoljnim kretanjem, utjecajem raznih vrsta zračenja dolazi pod utjecaj novog upalnog faktora- peludi. Pelud sama po svojoj prirodnoj svrsi, kako bi osigurala prirodnu prodornost i moć oplodnje ženskih cvjetova, posjeduje šireče ili ekspanzivno (upalno) svojstvo. Kada takva upalna energija biva pridodana upalnoj energiji ljudskog organizma izazvanoj prehranom, dolazi do inverzije energija po formuli: ekspanzija + jaka ekspanzija = kontrakcija. To znači da ustroj ljudskog tijela ne mogavši izdržati dvije mu nametnute energije širenja reagira upalom dišnih putova u prsnom košu te skupljanjem ili kontrakcijom sluznice dišnih putova u glavi što izaziva lučenje u obliku kihanja, šmrcanja, teškoća u disanju.
Zašto su alergije češće kod djece?
Kod djeca alergijske su pojave češće u usporedbi sa odraslima iz razloga što je, osim izloženosti zagađenjima (energije širenja – upale) iz hrane i ambijenta, mlado tijelo prirodno pod utjecajem energije širenja (rasta) pa tako i burnije reagira na alergijske podražaje.
Kako spriječiti pojavu alergije?
Promjena životnih navika, prvenstveno onih prehrambenih osnova su prevencije alergijskih pojava.
Žitarice, povrće iz organskog uzgoja izvan plastenika kao i voće iz prirodnog uzgoja osnova su prehrane. Mlijeko i mliječni proizvodi kao i industrijske prerađevine koje sadrže kravlje mlijeko treba izbjegavati kao i ostalo iz grupe 'pet bijelih otrova': rafinirano brašno, ljuštena riža, šećer i sol. Potrebno je dodatno promijeniti i prehrambene navike kako bi se osigurala tjelesna čvrstoća i otpornost na upalne utjecaje iz ambijenta.
Što učiniti ako je tijelo već podložno alergijama?
Potrebno je provjeriti vitalitet ponajprije krvi, pluća i bronha, potom jetre, crijeva i gušterače. O ovim organima i njihovom zdravlju ponajviše ovisi snaga imunološkog sustava i otpornost na alergije. Učinkovito samo-ozdravljanje i povećanje otpornosti organizma na alergene postiže se čišćenjem u tim organima upamćenih sadržaja (Cyprýn Metoda) koji umanjuju njihovu funkcionalnost i otpornost tijela kao cjeline. Istovremeno je potrebno je organizirati prehranu slijedeći principe prirodnog uzgoja i izvorne cjelovitosti kao i prilagoditi prehrambene navike i navike pripreme i čuvanja hrane.
Tako ćete slijedeću sezonu dočekati u punoj formi i bez posljedica.
© Sva prava pridržana
Boris Cyprýn
Holistički savjetnik i terapijski pratitelj
www.zdravljeuvama.info
e-mail kontakt: cypryn8@gmail.com
Premalo je pažnje usmjereno na faktore koji već desetljećima uvjetuju porast gubitka otpornosti ljudskog organizma na utjecaj aero i drugih alergena