Iza ovog više-manje svima poznatog slogana, krije se itekako ozbiljno upozorenje o tome kako pretjerana uporaba antibiotika dovodi u pitanje njihovu učinkovitost u suzbijanju bolesti. Na to treba podsjetiti posebice sada kad nam predstoje zimski mjeseci i učestale infekcije gornjih dišnih putova, koje su najčešće uzrokovane virusima. I zato se ne smiju liječiti antibioticima, tim dragocjenim lijekovima koje treba ostaviti za prave potrebe.
Zašto je djelotvornost antibiotika ugrožena?
Djelotvornost antibiotika je ugrožena, jer su bakterije iz okoliša i u ljudskom tijelu razvile otpornost na te lijekove, i to zbog prevelikog korištenja antibiotika. Najčešće se upotrebljavaju za liječenje prehlade i gripe, iako su to virusne infekcije. Kašalj i grlobolja većinom su simptomi virusne infekcije i antibiotik ne može pomoći u izlječenju niti ublažavanju simptoma Antibiotici djeluju na bakterije, a ne na viruse! Svako povišenje tjelesne temperature ne znači da trebate antibiotik. Liječnik zna kad trebate antibiotik, i zato ne koristite antibiotik bez savjeta svojega liječnika.
Što je bakterijska rezistencija?
Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja jedan od vodećih problema današnje medicine. Zbog toga je 18.studeni proglašen kao Europski dan svjesnosti o antibioticima, kada se u svim zemljama Europske unije organiziraju znanstveni skupovi i promovira javna kampanja o njihovoj racionalnijoj uporabi. Prema podacima, u Europskoj uniji zbog ozbiljnih infekcija bakterijama otpornima na antibiotike godišnje umre oko 25.000 osoba. Dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek. Ako ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti. Primjer takvih «superbakterija» su MRSA (meticilin-rezistentni zlatni stafilokok) i VRE (vankomicin-rezistentni enterokoki).
Što sve to znači za čovjeka? To znači da se sutra možemo razboljeti od neke dobro poznate bakterije i da nijedan postojeći antibiotik ne djeluje na nju. Zbog prečeste i nekontrolirane uporabe antibiotika bakterije postaju otporne te antibiotici nisu više djelotvorni. Time se otvara opasnost da mnoga dostignuća moderne medicine budu dovedena u pitanje. Razvoj otpornosti bakterija na antibiotik ne možemo potpuno spriječiti, ali je možemo usporiti pravilnom upotrebom antibiotika samo na preporuku i prema uputi liječnika.
Posljedice otpornosti na antibiotike
Ako bakterije postanu otporne na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija, liječenje bolesnika moglo bi trajati dulje, a bolesnik bi mogao i umrijeti. Primjerice, nekim antibioticima možda se više ne bi mogle liječiti bakterijske infekcije. Zbog toga bi se morali koristiti drugi antibiotici koji bi mogli imati više neželjenih pojava. A korištenje drugih antibiotika rezultirat će time da bakterije postanu otporne i na te lijekove.
Kako spriječiti pojavu otpornih bakterija?
Nikada nemojte samoinicijativno piti antibiotike za virusne infekcije kao što su prehlada, gripa ili kašalj. Kada vam je propisan antibiotik uzimajte lijek točno kako ga je liječnik propisao. Popijte lijek do kraja, tj. onoliko dugo koliko vam je rečeno da ga uzimate, bez obzira na to što se osjećate bolje. Ako ne popijete potpunu kuru antibiotika, može se dogoditi da dio bakterija preživi i da se ponovo razbolite. To vrijedi i za djecu. Ne preskačite dozu. Ne čuvajte antibiotike za sljedeći put kad se razbolite. Nakon što završite s preporučenom kurom antibiotika, ako vam je preostalo što lijekova, bacite ih, na način prihvatljiv za zabrinjavanje te vrste otpada. I zapamtite: antibiotik nije antipiretik, antibiotik nije analgetik! Ne ublažava bolove, niti je lijek protiv temperature.
Hrvatska ima visoku potrošnju antibiotika
U Europi je potrošnja antibiotika najveća u njezinim južnim i jugoistočnim zemljama. Više od 90 posto antibiotika troši se izvan bolnica, i to za blage infekcije od kojih su mnoge prouzročene virusima, na koje antibiotici uopće ne djeluju. Posebno je opasno uzimati antibiotike bez recepta liječnika ili samoinicijativno upotrebljavati antibiotike preostale od prethodne terapije. Hrvatska se ubraja u zemlje s velikom potrošnjom antibiotika, u kojoj dnevno čak 100.000 ljudi uzima antibiotike pri čemu njih 60 do 80 posto uzima antibiotike nepotrebno i neodgovarajuće, upozoreno je na konferenciji za novinare u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Hrvatska treba uložiti napore kako bi smanjila upotrebu antibiotika, posebice kroz "odloženu primjenu antibiotika" kod prehlada, koje su u pravilu virusne bolesti i ne liječe se antibioticima. Predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike Ministarstva zdravlja Arjana Tambić Andrašević istaknula je da se u Hrvatskoj troše oko 22 dnevne doze antibiotika na tisuću stanovnika. Svakodnevno izmjenjujemo svoje bakterije i moramo naučiti s njima živjeti. Stoga davanjem antibiotika jednom čovjeku djelujemo na cijelu zajednicu. U povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima u svim zemljama EU organizirali su se prikladni znanstveni skupovi i promovira javna kampanja za racionalnijom uporabom antibiotika.
(M.G.)