
Prehrana tijekom ljetnih vrućina

Tijekom vrućih ljetnih dana tražimo svaki način da se rashladimo i okrijepimo, a pri tome treba obratiti pozornost i na prehranu. Hrana bi trebala biti lagana, trebala bi se temeljiti na voću i povrću, a preporuča se i veći unos vlakana. Salate pripremljene od različitih vrsta povrća osigurat će unos vitamina i minerala, a također unijeti i osvježenje. U salate se mogu dodati i drugi sastojci kao što su tjestenina, sir, meso ili riba te se začiniti maslinovim ili drugim biljnim uljem.
U ljetnoj prehrani vrlo važnu ulogu ima i voće, kojeg na svu sreću u ljetnim mjesecima ima u izobilju. Jagode, borovnice, breskve i trešnje su sočne i bogate bogate vodom, a znamo da je tijekom vrućina potreba za tekućinom povećana. Voćna salata za desert ili zdjelica trešanja pomoći će da se lakše prebrode visoke temperature. Preporuča se smanjiti unos sušenog voća, a povećati unos svježeg.
Prehrana bi trebala osigurati adekvatan unos vitamina i minerala jer su oni vrlo bitni tijekom ljeta kad se najviše izlažemo suncu. Koža je najveći ljudski organ i zbog toga je vrlo bitno održati je zdravom. Vitamin A pospješuje sintezu polisaharida koji se nalaze u koži i osiguravaju vlažnost i elastičnost kože. Vitamin A i njegov provitamin betakaroten nalazimo u mrkvi, brokuli, rajčicama, zelenoj salati, breskvama i marelicama.
Pretjerano izlaganje suncu dovodi do oksidativnog stresa u organizmu i stvaranja slobodnih radikala pri čemu važnu ulogu imaju antioksidansi - vitamin E, vitamin C i selen. Vitamin E važan je i za kožu, kao i oporavak tkiva, a osim u biljnim uljima, nalazimo ga i u bademima, lješnjacima i pistacijama. Vitamin C najviše je zastupljen u agrumima (naranča, mandarina, limun, grejp), jagodama, paprikama, rajčicama i kupusu, a sudjeluje u sintezi kolagena, koji je kao dio vezivnog tkiva važan za elastičnost i čvrsoću kože. Selen nalazimo u ribi, krastavcima, kupusu, češnjaku i integralnim žitaricama.
Tijekom vrućina je izuzetno povećana mogućnost dehidracije. Tada dolazi do gubitka tekućine kroz kožu i stoga je potreban njen veći unos. Preporuča se čista, rashlađena voda i to minimalno 2-2,5 litre tekućine dnevno, a ne samo kad osjetimo žeđ. Ne preporučaju se gazirana pića i ona bogata kofeinom i šećerom jer djeluju kao diuretici koji potiču povećan gubitak tekućine iz organizma. Izuzetno hladna pića nas mogu rashladiti na tren, ali može doći i do stezanja krvnih žila pri čemu se smanjuje gubitak topline. To se ne preporuča kad se pokušavamo rashladiti. Preporuka je pića rashladiti umjereno. Ako ne možete piti, probajte jesti vodu - naravno ne doslovno, već kroz unos hrane bogate vodom (svježe voće i povrće). Tijekom ljeta treba obratiti pozornost i na lako kvarljivu hranu, kako bi izbjegli trovanje jer su visoke temperature i izleti na otvorenom idealni za razvoj bakterija. Voće, povrće, ruke i površine na kojim se priprema hrana treba dobro oprati. Hlađenje ili zamrzavanje također je vrlo bitno - svježu hranu potrebno je staviti u hladjak unutar dva sata. Posebnu pažnju treba obratiti na namrnice kao što su jaja, majoneza, pašteta, kolači, hrenovke, svježe meso i svježe školjke.
Ne zaboravite - prehrana može biti od velike pomoći pri podnošenju visokih ljetnih temperatura! Možemo reći da ovdje posebno dolazi do izražaja mediteranska kuhinja, s kojom će se mnogi i susresti kada se s prvim ljetnim vrućinama upute na more.
Mirela Mezak, dipl. ing. nutricionizma
Body Creator centri:
HR Vodnikova 8, Zagreb, Tel. 01 4812 571


Najfinija ljetna rolada s mascarponeom, bijelom čokoladom i malinama

Popusti do 60 posto: Klasici i trendi komadi koje još stigneš uloviti u Zari
