Prehrambene navike koje kvare raspoloženje

Sve je OK na površini, ali ne možete se riješiti unutarnje nervoze? Loše raspoloženje povezano je s hranom koju unosite.

Prehrambene navike koje kvare raspoloženje

Naše tijelo i mozak trebaju redovan unos hranjivih namirnica koje nam pomažu u obavljanju dnevnih aktivnosti. Ako ne unosimo takvu hranu, nastaje nervoza i loše raspoloženje. Razmislite o svojim prehrambenim navikama. Osjećate li se posebno loše nakon određenih obroka ili u određeno vrijeme dana?  Evo nekih od najčešćih prehrambenih navika koje uzrokuju loše raspoloženje:

Jedete previše ugljikohidrata. Ugljikohidrati imaju smirujući efekt na nas jer utječu na razinu serotonina, kemikaliju u mozgu koja regulira raspoloženje, apetit, osjetljivost na bol i navike spavanja. No, previše "dobrih stvari" može biti i loš odabir, pogotovo kada se radi o prerađenim ugljikohidratima. Ponekad ih doista može biti teško prestati jesti, jednom kada ih okusite.  Rezultat? Neopisiv umor nakon, primjerice, pojedene cijele vrećice čipsa.

Ne jedete dovoljno uhljikohidrata. Ovo vrijedi i obrnuto. Osobe koje su ograničile unos ugljikohidrata u organizam, primjerice sljedbenici Atkinsonove dijete, nemaju dovoljno serotonina u organizmu koji bi podigao raspoloženje. Jedenje i inzistiranje na proteinima kada vam doista treba tjestenina može dovesti do iritacije i živčanosti.

Previše se oslanjate na kofein. Doza energije koju dobijete od vaše jutarnje kave može utjecati na poslijepodnevno raspoloženje i dovesti do tenzija i razdražljivosti.

Image




Škrtarite na namirnicama koje popravljaju raspoloženje. Studije potvrđuju kako jedenje previše hrane koja sadrži folate može ukloniti depresivna raspoloženja. Birajte zeleno lisnato povrće, grahorice, žitarice i kruh obogaćen folnom kiselinom te pijte sok od naranče. Mineral selen također je važan za mentalno zdravlje, a nalazi se u češnjaku, ribi, školjkama, cjelovitim žitaricama, sjemenkama suncokreta i brazilskim oraščićima.

Preskačete obroke. Ovo je čest uzrok drastičnog pada razine šećera u krvi koji vas može oslabiti, jednako kao i vašu sposobnost koncentracije. Stručnjaci savjetuju da obroke i međuobroke rasporedite na svaka tri do četiri sata kako bi vaš organizam funkcionirao normalno cijeli dan.

(D.Š.)
Ordinacija.hr