Disanje je jedna od esencijalnih aktivnosti našeg života. Suvremeni čovjek nažalost ima sve manje vremena za zdrav i uravnotežen način života. Samo disanje više ne posjeduje onaj iscjeljujući učinak, već osigurava dostatnost kisika tek za puko preživljavanje. Svi naši osjećaji i emocije povezani su s disanjem, te ono predstavlja najekonomičniji način liječenja budući da putem disanja unosimo kisik i mikroorganizme važne za život stanica, metale, minerale i organske fragmente te vlagu i elektromagnetske čestice.
Suvremeni čovjek diše puno prebrzo. Istraživanja su pokazala da prosječna osoba udahne 16-18 puta u minuti, te da diše jako plitko. Pritom primi približno 7,500 kubičnih centimetara zraka što je nedovoljno za napredno funkcioniranje organizma i zdravlje. Da bi organizam mogao pravilno funkcionirati potrebno šest do osam udisaja u minuti, a svakim udahom potrebno je unijeti oko 12,000 kubičnih centimetara zraka. I to je naj najosnovniji zakon vraćanja vitalne energije u tijelo.
Disanje je proces detoksikacije i sedamdeset posto toksina izbacujemo dahom. Stoga možemo reći da je i početak naše fizičke snage u dahu. Jer ako dišemo kako treba, s dobrim ritmom, s dobrom dubinom i s dobrom komunikacijom, naše tijelo je slobodno, nema blokova i može manifestirati svoju snagu kroz fizičku energiju i kroz pokret, ali i kroz psihičku ravnotežu.
Zašto danas zapravo tako loše dišemo?
Jedan od ključnih problema je konstantni stres kojem smo svakodnevno izloženi, a kad smo pod stresom tijelo se štiti na način da se stisne, mišići se stisnu, a jedan od najvažnijih mišića u organizmu osim srca je dijafragma. Kad se dijafragma stisne, nema dovoljne masaže i širenja svih organa u tijelu, pa tako niti pluća te ona rade s tek trideset posto kapaciteta.
Inače sama dijafragma izgleda poput kišobrana, kao trampolin koji odjeljuje prsni od trbušnog dijela tijela. Pravilnim disanjem dah se širi u bočne dijelove rebara, u trbuh i u leđa. Na taj način maksimalno koristimo dijafragmu i puno veću količina kisika dolazi do stanica. Nažalost većina ljudi danas diše plitko gdje dijafragma gotovo da se niti ne miče.
Sljedeći veliki utjecaj na disanje ima način prehrane. Višak sluzi koju unosimo prehranom taloži se u našim sinusima i nosu čime blokira dišni sustav i prisiljava nas da dišemo kroz usta. Uz sluz u tijelu se na taj način zadržavaju i mikroorganizmi i zapravo velika količina kvalitetnog zraka ostane blokirana i ne dođe do naših stanica.
Da bi spriječili nakupljanje sluzi potrebno je promijeniti način prehrane tako da unosimo manje mliječnih i pšeničnih proizvoda koji jako stvaraju sluz. Potrebno je osvijestiti da kanali kroz koje dišemo moraju biti čisti. Kad kanale očistimo možemo s vrlo jednostavnim vježbama, dovoljno je samo pet minuta dnevno, osjetiti ljekovitu snagu disanja.
Ako želite mijenjati svoj životne navike krenite od disanja i onoga što unosite u svoj organizam preko hrane. Disanje ima jednu energetsku komponentu. Ja kad osjetim da je čovjek u strahu i u bloku prekidam raditi velike vanjske pokrete, zaustavim ga i namjestim u pravilnu poziciju i počnemo samo disati. Važno je naglasiti da je dah naš unutarnji pokret, naš prvi pokret koji se dogodio kad smo se rodili.
Još jedna stvar koju je potrebno osvijestiti je disanje kada jedemo. Prilikom unošenja hrane potrebno obratiti pažnju na to da svaki zalogaj prožvačemo 35 puta i dok žvačemo da dišemo kroz nos. To neka bude jedna od vježbi koja će vam otvoriti put prema zdravom i osviještenom disanju.
Kod osoba koje ne dišu kako treba dolazi i do stagnacije vode u tijelu čime se u tijelu zadržavaju bakterije, gljivice i raznorazne bolesti a organi su pod puno većim zahtjevom. Samim time nema ni protoka energije te se na tom mjestu najčešće razvijaju bolesti, dolazi do degeneracije tkiva i razvoja karcinoma. Tako da samo osviještenim disanjem možemo prevenirati jako jako puno problema i bolesti.
Autor: Ana-Marija Jagodić Rukavina,
magistrica kineziologije i inovatorica Body tehnike