Moderan način života često nam ostavlja premalo vremena za stvari koje su nam važne u životu. Bilo da su to naši bližnji s kojima se često udaljavamo zbog svih životnih obaveza, ili mi same koje nemamo dovoljno vremena za razmišljanje o svojim željama i potrebama. Zbog tih se stvari često počinjemo osjećati umorno i tužno. Iako je najlakše za sve to okriviti obaveze i užurbani tempo radnog tjedna, velik dio problema mogao bi biti i u našim navikama.
Navike su poput autopilota. Naš mozak većinu dana funkcionira na tom autopilotu, obavljamo zadanu dnevnu rutinu i zbog toga jednostavno gubimo naviku razmišljati o ostalim stvarima (koje nam počinju faliti). Jesi li znala da ti za usvajanje loše navike treba samo tjedan dana, dok usvajanje onih dobrih može potrajati čak 40 dana? Ovo baš i ne zvuči tako sjajno, no ne daj da te demotivira. Sad vidiš kako je važno očuvati sve one dobre navike koje si uspjela razviti. A ako se pitaš koje bi to još navike trebala usvojiti kako bi bila sretnija i zadovoljnija sobom, mi smo ti izdvojile par bitnih.
Vježbanje je doslovno najbrži put do sreće
Zbog modernog načina života sigurno moraš većinu dana provesti sjedeći ili stojeći na nogama. Ljudsko tijelo nije programirano za takav sjedilački način života, i zbog toga se kvari držanje i narušava cijeli lokomotorni sustav. Zbog takvog se života većinu vremena osjećamo umorno, zakočeno i teško. Zato je za sretan život tjelovježba od velike važnosti. Jako često zanemarujemo negativni učinak fizičkog umora na zadovoljstvo, ali ovo je jako bitno. Redovita tjelovježba dovodi lokomotorni sustav u njegovo normalno stanje, poboljšava rad drugih organa u tijelu i ono najvažnije, uklanja mentalni umor, pospanost i bezvoljnost. Osim toga, redovita tjelovježba te doslovno može učiniti sretnijom, i to odmah nakon završetka vježbanja. Fizička aktivnost potiče lučenje serotonina, poznatog kao ''hormon sreće''. Stoga dobro razmisli hoćeš li sljedećeg puta preskočiti tjelovježbu ili ipak graditi tu dobru naviku.
Sretna i nesretna hrana
Ovo je jako važno. Hrana izravno utječe na naše raspoloženje. Ona ga može popraviti, ali može ga isto tako i pogoršati. I na žalost, ne mislimo na onu sreću koju osjećaš kad jedeš prefini hamburger s hrskavim krumpirićima. Ta je sreća na žalost jako kratkog trajanja, nakon kojeg slijedi produženo nezadovoljstvo. Zbog ove hrane tvoj metabolizam postaje trom i neučinkovit, a ti se osjećati napuhnuto, umorno i bezvoljno. S druge strane, neka hrana je poznata po tome da potiče lučenje serotonina i može te dugotrajno učiniti sretnijom. Ovdje spadaju prvenstveno bobičasto voće, zeleno lisnato povrće, ribe pune omega 3 masnim kiselinama, sjemenke i orašasti plodovi. Pokušaj usvojiti naviku svakodnevnog kuhanja, osjećat ćeš se bolje nakon ručka ili večere koju si pripremila s ljubavlju.
Ne spavaš dovoljno? Vjerojatno se zato ljutiš
Umor nas čini razdražljivima i nesretnima. Sigurno se osjećaš nezadovoljno sama sobom dok ne možeš ispunjavati svoje dnevne obaveze i dok ti cijeli dan nekako ide na živce. Vjeruj nam da su mnogo manje šanse za takvo raspoloženje kada je iza tebe barem 8 sati sna. San je jako važan za emocionalnu stabilnost. Kada si umorna lakše ćeš se osjećati neprihvaćeno ili usamljeno iako za to možda nema pravih razloga. Pokušaj se disciplinirati u vezi odlaska na spavanje i buđenja. Trudi se leći svaki dan u isto vrijeme, i buditi na prvi zvuk alarma (bez odgađanja).
Televizija je neprijatelj sretnog mozga
Znamo da ti vjerojatno nema ničeg dražeg nego opuštati se na kauču pred ekranom, nakon napornog radnog dana. I to je uredu, samo pazi da ne pretjeruješ. Neki stručnjaci vjeruju da je gledanje televizije više od sat i pol dnevno loše za normalno funkcioniranje mozga. Što se događa nakon tog perioda? E pa mozak se počinje sve više privikavati na onaj autopilot. Tvoj cerebralni korteks, ili kora mozga (onaj dio mozga koji je zadužen za svjesno razmišljanje) se počinje sve lakše i lakše umarati. Tako stječe naviku sve više stvari u životu prebacivati na taj autopilot. Osim toga, umanjuje kreativnost mozga i sposobnost za proizvodnju ideja. Sve ove stvari vode dosadnijem i neispunjenom životu. Zato sljedeći put umjesto pred televizor sjedni u vrt ili u park s nekom dobrom knjigom, probaj nešto sašiti ili uzmi vremena da isprobaš onaj zdravi recept koji je izgledao fino ali i komplicirano.
Priroda liječi
Mnoga su istraživanja pokazala da vrijeme provedeno u prirodi ima terapeutske učinke na ljude. Ono može učinkovito ukloniti sve učinke stresa i anksioznosti. Šetnja prirodom učinkovito diže razine serotonina, i smiruje um i tijelo. Ne podcjenjuj važnost boravka u prirodi i potrudi se stvoriti naviku povremenog odlaska u duže šetnje ili vožnje biciklom. Čak i ako nemaš priliku često otići izvan grada, iskoristi parkove i livade, vjeruj nam osjećati češ se sretnije.
Vježbaj zahvalnost
Nesreća najčešće dolazi iz briga i problema. I oni su realni i nitko ti ne želi reći da ih trebaš samo zanemariti i biti sretna bez obzira na sve. Ali često imamo naviku fokusirati se samo na ono loše u životu i pritom zanemariti puno dobrih stvari koje nas čine sretnima. Sve te negativne misli postaju nešto poput negativne dnevne meditacije ili molitve, koja nam na kraju privlači daljnje loše stvari u život. A i bez toga, čini nas vrlo nesretnima. Umjesto toga, pokušaj odvojiti vrijeme u danu na razmišljanje o stvarima o kojima si zahvalna. Možeš čak napisati sve ne čemu si zahvalna na papiriće i staviti ih u neku kutiju. Svaki dan izvadi jedan papirić iz kutije i provedi malo vremena razmišljajući o tome. Vjeruj nam da ćeš s navikom zahvalnosti razviti i naviku da budeš sretnija.
Uključi se u društvo, pomozi sebi i drugima
Ako slučajno imaš još nešto vremena u svom pretrpanom danu, pokušaj ga iskoristiti za neki korisni angažman u zajednici. Ne postoji ništa ispunjavajuće nego znati da si pomogla nekome. Ako osjetiš da je netko zbog tebe postao sretniji, ti češ zbog toga biti još duplo sretnija. Ok, ovo sad već zvuči kao sebičnost, ali nekad si treba priuštiti i malo toga.