Novo Philipsovo istraživanje o zdravstvenoj skrbi potaknulo je diskusiju na okruglom stolu na kojem su sudjelovali ključni stručnjaci s područja zdravstvene skrbi i predstavnici tvrtke. Raspravljalo se o mogućnostima koje se nude zdravstvenom sustavu fokusiranjem na prevenciju i ranu dijagnostiku.
Više od 63% hrvatskih građana smatra da je njihovo zdravlje “dobro“, “vrlo dobro“ ili “odlično“, a 32% njih smatra da nisu izloženi zdravstvenim rizicima.
Philips Electronics organizirao je događanje za medije i prezentirao rezultate ispitivanja javnog mijenja o zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj. Cilj je bio podići svijest opće i stručne javnosti o globalnim trendovima u ranoj dijagnostici i liječenju kroničnih bolesti.
Rezultati ispitivanja na nacionalnom uzorku pokazuju kako je 24% ispitanika (žene 24% - muškarci 23%) zabrinuto zbog kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara, dok ih se u prosjeku 7% (žene 9% - muškarci 4%) brine o onkološkim bolestima kao mogućoj prijetnji u narednih pet godina. Prema dostupnoj statistici više od 49% smrti u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima, a kod 26% njih uzrok je rak.
Nadalje, rezultati Philipsovog istraživanja pokazuju da se 9% ispitanika brine zbog mogućnosti gubitka vida, a njih 15% zbog lokomotornih bolesti, dok se preko 32% ispitanika uopće ne brine zbog mogućih zdravstvenih problema.
Vezano uz pitanje o dijagnostici, više od 40% ispitanika misli da u Hrvatskoj nije dovoljno dostupna tehnologija za ranu dijagnostiku i liječenje, dok ih preko 52% vjeruje da moderna dijagnostika može omogućiti dulji život.
“Takva istraživanja izuzetno su korisna pri procjeni toga kako društvo shvaća rizike za opće zdravlje te procjene načina na koje se ti rizici mogu prevladati”, rekao je Robin Armstrong, regionalni direktor za medicinske programe u Philipsu za područje jugoistočne Europe, komentirajući rezultate istraživanja.
Govornici na okruglom stolu referirali su se na globalne i lokalne izazove u zdravstvenoj skrbi te ponovo potvrdili Philipsovu posvećenost, kao vodeće tvrtke na području zdravlja i kvalitetnog života, da i u budućnosti osigura održivu zdravstvenu skrb diljem svijeta.
“Trebat ćemo razviti društvene sustave koji će potaknuti proaktivnije uključivanje u prevenciju, preglede i ranu dijagnostiku, te prijelaz s liječenja koncentriranog na bolnice na ono koncentrirano na pacijenta. Zdravstvena skrb počinje razumijevanjem potreba ljudi i zato je Philips proveo ovo istraživanje u Hrvatskoj”, izjavio je Miroslav Šaban, voditelj programa radiološke opreme u Philipsu za područje jugoistočne Europe.
Miroslav Šaban također je objasnio koncentrični pristup koji počinje potrebama pacijenta i medicinskog osoblja, jer samo razumijevanje njihovih iskustava može osigurati mogućnost stvaranja rješenja koja najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Philips promatra zdravstvenu skrb kroz ciklus liječenja koji uključuje: prevenciju, pregled, dijagnostiku, liječenje, upravljanje, nadzor i ponovnu prevenciju. S ovim pristupom cilj tvrtke je da poboljša kvalitetu zdravstvene skrbi i smanji troškove, jer su korisne inovacije bitne i za pacijente i za medicinsko osoblje.
Tijekom događanja Robin Armstrong iz Philipsa naveo je nekoliko globalnih trendova: svjetska populacija stari dosad neviđenom brzinom i 2000. godine bilo je više od 600 milijuna ljudi starijih od 60 godina. Do 2006. taj broj se povećao na 700 milijuna. Do 2050. skoro će se utrostručiti – iznosit će nevjerojatnih 2 milijarde ljudi. Do 2050. predviđa se da će polovica stanovništva u razvijenim zemljama patiti od neke kronične bolesti. Naglasio je važnost podizanja svijesti o zdravstvenim problemima. ”Shvaćamo da se današnje potrebe za zdravstvenom skrbi protežu van okvira jednokratnog tretmana i tradicionalnih zdravstvenih ustanova. Naša rješenja se tako fokusiraju i na bolnice i na domove, obuhvaćajući prevenciju, dijagnostiku, liječenje i nadzor.” zaključio je.
“Trebamo investirati u prevenciju jednako koliko i u liječenje. Edukacija javnosti ključna je kako bi se prevenirao broj oboljelih u cijelom svijetu. Pomažući ljudima da shvate posljedice svog načina života možemo im omogućiti da poboljšaju vlastito zdravlje te smanje rizik od bolesti.” rekla je prof.dr.sc. Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a “Sestre milosrdnice”.