Pravilna njega bebine kože u prvoj godini života ima pozitivan utjecaj za dugoročno zdravlje kože koja ne prestaje rasti sve do pune tjelesne zrelosti, do pred kraj adolescencije.
Danas na tržištu postoje mnogi preparati za njegu bebine kože, ali sve više mama okreće se prirodnim metodama, želi znati kako se koža bebe njegovala nekad i ponovno usvojiti neka zaboravljena znanja koja su se primjenjivala stoljećima prije nastanka kozmetičke industrije. To se posebno odnosi na mame čije bebe razviju ekceme ili imaju neke druge kožne probleme.
Često se o koži govori kao o nečem što ima samo vanjski sloj, odnosno nečem nepropusnom što mora izvana biti čisto i njegovano. No, treba uvijek imati na umu da se sve što stavimo na našu kožu, odnosno bebinu kožu, upija ili apsorbira u njezin maleni organizam. Svi sastojci, sve kemikalije koje sadrži proizvod za njegu bebine kože, upit će se u bebin organizam.
Koža novorođenčeta
Osnovna funkcija kože je obrambena. Ona je zid prema svim vanjskim utjecajima. Kod novorođenčadi ona još uvijek nije do kraja razvijena te je njihova koža još osjetljivija na potencijalne negativne utjecaje kemikalija iz kozmetičkih proizvoda. Tu su i još nezreli metabolizam, organi i sustavi, pa nije čudno da mnoge mame traže alternativna prirodna rješenja.
Nadalje, debljina kože novorođenčeta tek je 40 do 60 posto debljine kože odrasle osobe. Zbog tankoće, lakše i brže upija kremice i druge preparate, ali također lakše i brže gubi vlažnost. Bebina koža sadrži veću količinu lipida što olakšava prolazak kroz kožu tvarima topivima u masti. Većina kozmetičkih proizvoda i jest topiva u masti.
Važno je znati da je površina kože u odnosu na ostatak tijela mnogo veća kod beba nego kod odraslih. To znači da bebe apsorbiraju više potencijalnih toksina u odnosu na svoju tjelesnu težinu nego odrasli. Ako uzmemo u obzir da sustav detoksifikacije organizma kod beba nije u potpunosti razvijen, opasnost od oštećenja izazvanih izlaganjem preparatima koji sadrže puno "kemije" je puno veća. Samo za primjer, u prvoj godini života, razina filtracije toksina u bubrezima kod beba je puno, puno niža nego kod odraslih. Stoga su bebe sklonije takozvanom bio-skladištenju toksina u organizmu, a ne znamo što to znači za dugoročno zdravlje beba jer toliko preciznih i dugoročnih studija znanost još nije ponudila. S obzirom da bebe rastu i razvijaju se ogromnom brzinom, mi ne možemo znati kako kemikalije utječu na tkiva i organe ili, primjerice, imunološki, živčani ili endokrini sustav. Djeca imaju nezrele barijere u krvnim žilama, a to znači da potencijalni kemijski spojevi nailaze na manje otpora kod kretanja po tijelu i vrlo lako dolaze do osjetljivih područja kao što je primjerice mozak.
Prirodna njega bebine kože
Ako ste odustali od korištenja kupovnih kozmetičkih preparata, kožu svog novorođenčeta i bebe možete jednako dobro i kvalitetno njegovati na prirodan način.
Prije samih savjeta, jedna zanimljivost. U trećem tromjesečju trudnoće vaša beba u trbuhu razvija takozvani verniks ili sirasti maz. Verniks štiti bebinu kožu od bakterija i plodne vode. Kad se rode, bebe su prekrivene verniksom i bolnički protokol nalaže da se beba odmah okupa i da joj se taj sloj odmah po porodu ispere s kože. No bilo bi puno bolje kada bi verniks mogao ostati na bebinoj koži i sam se s vremenom oljuštiti. Zašto? Zato što je on najprirodniji mogući preparat koji vlaži i čisti kožu, ima antiupalna, antioksidativna svojstva te čak može zaliječiti ranice na koži.
U prvim tjednima, dugotrajna i česta kupanja niti su poželjna niti praktična (posebno prije otpadanja pupkovine). Bebicu je dovoljno temeljitije "okupati" svaka četiri dana, a između toga potrebno ju je brisati nježnom vlažnom gazom, bez ikakvih sapuna ili kupki. Često kupanje u prvim tjednima nepovoljno utječe na sazrijevanje kožnog tkiva, može izazvati iritacije na koži, promjenu pH i ranije spomenutu apsorpciju kemikalija iz kozmetičkih proizvoda. Neki smatraju da izbjegavati treba čak i specijalizirane kupovne kupke na kojima piše "za bebe", "za novorođenčad" ili "potpuno prirodno".
U njezi bebine kože najvažnije je da ne dođe do oštećenja najgornjeg sloja kože ili epiderme, na čijoj se površini nalazi takozvani stratum corneum. On štiti kožu od infekcija virusima, bakterijama, gljivicama, sprečava gubitak tekućine iz tijela (dehidraciju), štiti od kemikalija i mehaničkih oštećenja.
Kožu novorođenčeta najbolje ćete njegovati češćim mijenjanjem pelena (nekoliko puta dnevno i barem jednom noću), a pelensko područje treba redovito čistiti samo s običnom vodom. Potom ga je dobro namazati nekom prirodnom kremicom kako bi se izbjegli osipi i iritacije na mjestima gdje koža dolazi u dodir sa urinom i stolicom.
Postoje mnoge kreme na bazi cink oksida. Cink oksid je sintetički proizveden spoj koji se stavlja kao aditiv u mnoge kozmetičke proizvode, a najpoznatiji je svakako krema protiv pelenskih osipa. Kako cink oksid funkcionira? On je apsolutno netopiv u vodi. Kada se pomiješa s uljima i maslacima, dobiva se kremica, ali cink oksid ne gubi svoja svojstva. Ako ga namažete na ruku, pa potom preko premaza kreme pustite vodu, vidjet ćete kako se voda jednostavno ne upija i ne prodire do kože na tom dijelu. Na isti način cink oksid djeluje u kremici protiv osipa. Kada namažete bebino pelensko područje, time spriječavate da urin ili feces ne dođu u kontakt s kožom, odnosno sprječavate mogućnost da beba dobije kožni osip ili infekciju. Naravno, neke bebe ga i uz kremicu dobiju, ali to je sasvim druga tema.
Ukoliko se odlučite za kremicu na bazi cink oksida svakako trebate znati da se u tom spoju nalaze tzv. nano čestice, a koje su postale predmet kontroverze kada je znanost otkrila da se apsorbiraju u tijelo preko kože, pohranjuju u stanicama te mogu mijenjati svoju strukturu. Tanka bebina koža je superpropustljiva za takve kemijske čestice. Toga trebamo biti svjesni, iako ne postoje istraživanja koja bi dalje rasvijetljavala kako apsorbirani cink oksid dugoročno djeluje na zdravlje djece.
Kako su to radile naše prabake?
Ukratko, naše bake i bake naših baka, bebice su od prvog dana prale čistom vodom. Kad god je bilo moguće, bebu su ostavljale golu, bez puno slojeva odjeće preko kojih koža "ne diše".
Često su dojile kako bi bebu držale hidriranom. Što više tekućine pijemo, to nam je koža zdravija, svježa i ljepša. A u sastavu majčina mlijeka nalaze se tvari koje potiču bebin imunološki sustav i djeluju antiupalno.
Nadalje, bake naših baka na bebinu kožu nikad nisu stavljale masnoće koje nisu bile jestive (a nisu ni mogle otići u trgovinu i kupiti baby kremu na bazi cink oksida). Ako je bebu trebalo namazati i spriječiti isušivanje kože, koristile su maslinovo ulje, maslo, ulje sjemenki, med i slično, odnosno sve što se može jesti i ne sadrži nikakve štetne kemijske spojeve. Danas se od prirodnih preparata preporučuju kakao maslac ili kokosovo ulje. Od prirodnih tvari koje spriječavaju upijanje kontaminirane vlage (urina i fecesa) u upotrebu sve više ulaze proizvodi na bazi zeolita (prirodni mineralni prah vulkanskog porijekla, prirodni ionski izmjenjivač koji djeluje protuupalno, obnavlja i štiti kožu, a ne ulazi u krv, odnosno krvotok).
U svakom slučaju, prije nego stavite nešto na bebinu kožu i ako ste pobornik prirodnih preparata, uvijek se zapitajte - što bi u ovoj situaciji učinila moja prabaka? Jer priroda nam je dala sve što nam treba da bi naša tijela, odnosno naša koža bila i ostala zdrava, ali to smo nekako u hodu zaboravili.