Sluh milijarde tinejdžera i mladih diljem svijeta ugrožen je zbog preglasnog slušanja glazbe na audiouređajima i pametnim telefonima, ali i zbog izloženosti prejakom i štetnom po sluh ozvučenju u noćnim klubovima, barovima i sličnim mjestima, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Gubitak sluha sa sobom vuče razarajuće posljedice po fizičko i psihičko zdravlje, učenje i zaposlenje.
Podatci studija provedenih u zemljama s visokim i srednjim dohotkom pokazuju da je gotovo polovica populacije tinjedžera i mladih (12 do 35 godina) izložena opasnim razinama glasnoće dok sluša glazbu na osobnim audiouređajima, dok je 40 % iste populacije izloženo potencijalno štetnim razinama zvuka na različitim događanjima. Opasna razina je, primjerice, osmosatna izloženost zvuku jačem od 85 decibela (dB), ili 15-minutna izloženost zvuku jačem od 100 dB.
Sve više mladih svakodnevno od jutra do mraka uživa u glazbi na svojim malim audiouređajima ili mobitelima. Gdje god se nalazili i kamo god pošli, uređaji i slušalice su uz njih. Jednostavno ne mogu živjeti bez glazbe. Upravo zbog te velike izloženosti, te zbog često preglasnog slušanja, djeca i mladi riskiraju gubitak sluha.
Sigurno slušanje glazbe ovisi o nekoliko faktora: intenzitetu jačine zvuka te dužini i učestalosti slušanja. Izloženost glasnim zvukovima može dovesti do privremenoga gubitka sluha ili tinitusa (zujanje ili šum u uhu bez odgovarajućeg vanjskog podražaja). Kada se izlažemo posebno glasnoj glazbi, srednjeg ili dužeg trajanja, to može dovesti do trajnog oštećenja senzornih stanica u uhu, a samim time i do nepovratnoga gubitka sluha.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako odgovornost leži na pojedincu, ali i na državnim institucijama, roditeljima, nastavnicima, te proizvođačima audiouređaja. Vlade također imaju važnu ulogu u postavljanju zakonskih regulativa kad je riječ o buci na javnim mjestima, ali i u podizanju svijesti kroz različite kampanje.
Roditelji, učitelji i liječnici trebali bi educirati mlade ljude o sigurnom slušanju glazbe, dok organizatori različitih događanja moraju poštovati propisane razine glasnoće korištenjem graničnika jačine zvuka, te nudeći čepiće za uši i sobe za odmor.
Proizvođači bi se pak trebali koncentrirati na dizajn audiouređaja sa sigurnosnim dodacima, koji dolaze s uputama o sigurnom i za zdravlje neškodljivom slušanju glazbe, ističe WHO.
WHO savjetuje mladima (i roditeljima):
- Stišajte zvuk na svojim malim prijenosnim uređajima,
- Nosite čepiće za uši na glasnim događanjima,
- Pažljivo se koristite slušalicama, po mogućnosti onima koje imaju funkciju suzbijanja buke,
- Skratite vrijeme slušanja uzimajući kratke pauze,
- Ograničite upotrebu audiouređaja na najviše sat vremena dnevno,
- Zahvaljujući aplikacijama pametnih telefona, provjerite slušate li glazbu preglasno,
- Ako primijetite zabrinjavajuće znakove, svakako posjetite liječnika.