Osim stalnog isticanja štetnosti pušenja ili konzumiranja alkohola za vrijeme trudnoće, najnovije istraživanje na Sveučilištu Georgetown, pokazuje kako i zdravlje, godine, težina, (ne)konzumiranje alkohola i (ne)pušenje te opće stanje oca djeteta, ima itekako velik utjecaj na buduće zdravlje i razvoj djeteta, ali i na sam razvoj trudnoće.
Doktorica Joanna Kitlinska i profesorica biokemije i molekularne i celularne biologije, sa spomenuta Sveučilišta, godinama je proučavala vezu između utjecaja životnog stila i godina očeva na buduće zdravlje djeteta. Navodi povezanost između loših životnih navika i negativnih promjenama u genima koji se reprodukcijom prenose na dijete. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni kako do tih promjena u genima pojedinca dolazi, ali su poprilično sigurni u njihov ishod. Primjerice, više studija pokazalo je da muškarčeva pretilost učestalo se genetski prenosi i na dijete te je u mnogim slučajevima i dijete pretilo u dječačkoj ili kasnijoj životnoj dobi. Iako je ovime dokazana veza i važnost uravnoteženog životnog stila očeva, majčin životni stil još uvijek je presudan za zdravlje djeteta i njegovu dobrobit.
Čimbenici koji su bili analizirani u istraživanju Sveučilišta Georgetown, a odnosili su se na muškarce i njihov utjecaj na zdravlje djeteta bili su: dob, prehrana, konzumacija alkohola i stres.
Dob
Iako se prvotno mislilo kako dob očeva nema utjecaja na zdrav rast i razvoj djeteta, ova studija pokazuje veliki utjecaj dobi očeva, uostalom, kao i kod majke. Što je majka starija, veći je broj rizika u trudnoći, ali i kasnije zdravlje djeteta. Studija je pokazala kako djeca čiji su očevi bili stariji od 40 godina, imala znatno veći rizik od razvoja autizma u usporedbi s onima koji su bili mlađi od 30. I ostale studije na ovu temu potvrđuju ovu teoriju. Osim autizma, znanstvenici su pronašli i veću vjerojatnost za razvoj psihičkih bolesti kod djece starijih očeva. Iako su znanstvenici sigurni u ovaj utjecaj, nije još uvijek potpuno jasno zašto do toga dolazi, no vjeruju da je riječ o promjeni u genima koja dolazi s godinama starosti.
Osim ove, provedene su i druge studije koje potvrđuju veći rizik za razvoj različitih sindroma kod djeteta, poput Downova sindroma, te mogućnosti razvoja različitih srčanih problema kod djece čiji su očevi stariji od 35 godina, dok je vjerojatnost za iste značajno povećana kod djece čiji su očevi stariji od 50 godina.
Dakako, važno je znati da povećani rizik ne znači da će dijete nužno imati određeni sindrom ili probleme, već je samo vjerojatnost za njih izraženija s povećanjem dobi oca.
Način prehrane
Dokazano je da pretili očevi uglavnom i kod djeteta utječu na veliku vjerojatnost od pretilosti. Pretila djeca kasnije se često suočavaju s dijagnozama dijabetesa ili poremećaja u radu metabolizma. Način prehrane je značajan za razvoj i promjene u genima. Ako je prehrana loša i nepravilna dovodi do mijenjanja gena. Dok s druge strane, muškarci koji su u djetinjstvu imali oskudan izbor hrane ili su bili izbirljivi kod hranjenja, često imaju gene koji štite njihovu djecu od razvoja srčanih bolesti i dijabetesa.
Alkohol
Konzumiranje alkohola ima jednako loš utjecaj na razvoj djeteta od strane oba roditelja. Najčešće posljedice konzumiranja alkohola na razvoj djeteta su: smanjena porođajna težina, problemi s razvojem mozga i kasnije teškoće u učenju. Studija je dokazala ako majka uopće nije konzumirala alkohol za vrijeme trudnoće, ni prije nje, a otac je alkoholičar, dijete se nalazi pod jednakim rizikom za razvoj opasnih komplikacija zbog korištenja alkohola.
Autori ovog istraživanja zaključuju kako je pred njima još mnogo istraživanja i rada, no za sad su sigurni u gotovo jednak utjecaj očeva na rast i razvoj djeteta u fetalnoj i kasnijoj dobi, te stoga ističu važnost zdravog načina života za oba roditelja.