U toj situaciji majke i očevi, ne razmišljajući, dijete nerijetko uvrijede nekom svojom rečenicom, tonom ili stavom. Svaka od tih informacija pohranjuje se u djetetovo pamćenje, a može ga i rastužiti ili zbuniti pa idući put kad vas dijete naljuti ili vam dan krene naopako, dobro razmislite što ćete mu reći.
"Ostavi me na miru"
Sasvim je u redu da ponekad pucate po šavovima, imate potrebu za osamom ili ste prezauzeti za rješavanje kojekakvih djetetovih zahtjeva. Dijete mora znati kako roditelj nije njegova osobna marioneta za ispunjavanje želja te da roditelju također treba prostor i vrijeme za sebe no takve mu informacije ne biste trebali davati tjerajući ga od sebe i uvijek iznova ponavljajući rečenicu "ostavi me na miru" ili "ne mogu sada".
Dijete će na taj način dobiti dojam da s vama nema smisla uopće razgovarati ni ulaziti u interakciju jer vi nikada nećete biti dostupni. Radije mu iskreno objasnite situaciju i ponudite alternativu. Recite mu kako trenutno sada nemate vremena za učiniti traženo, ali kada obavite ono što morate, poslušat ćete ga i pomoći mu.
"Nemoj plakati"
Jednako su teške i izjave poput "nemoj biti tužan" ili "nemoj biti beba". Sasvim je normalno da je dijete ponekad žalosno i da plače. Riječ je o osnovnoj emociji koju svi ponekad proživljavamo, a djeca je otvoreno i bez stida pokazuju plačom. Iako roditelje boli kad se njihovo dijete ne osjeća dobro, to nikako nije razlog da mu se zabranjuje plakanje ili tuga.
Na taj mu se način daje do znanja kako tuga nije normalna reakcija i dijete se od malih nogu uči na potiskivanje emocija što je izrazito negativno za njegovo emocionalno zdravlje. Ono što možete učiniti jest suosjećati s djetetom, dati mu do znanja da vam je žao što se tako osjeća, ali da će ta emocija proći i da ste uz njega bez obzira na to kako se osjećao.
"Da si barem sličniji bratu i sestri"
Iako se uspoređivanje s drugom djecom, bilo tuđom ili vlastitom čini kao bezazlena situacija, usporedba je gotovo uvijek negativno iskustvo za dijete. Bez obzira na to što Marko iz susjedstva ima dobre ocjene, a Josipa iz razreda lijepo crta, vaše dijete ne mora biti ni Josipa ni Marko jer ono je svoje biće.
Još su negativnije usporedbe s braćom i sestrama. Djecu takve usporedbe zbunjuju, a iako ćete time pokušati osigurati neku vrstu napretka, rezultati će biti sasvim suprotni jer će se dijete osjećati nedostatno i izgubljeno.
Radije njegujte njegove vrline, a o manama razgovarajte otvoreno, prihvaćajući ih.
"Možeš ti i bolje od toga"
Još su gore izjave poput "napokon si to napravio kako spada" ili "bilo je i vrijeme da naučiš". Dijete se svakog dana razvija i to onim tempom koji mu odgovara. Svako učenje iziskuje uspone i padove pa roditeljeva visoka očekivanja mogu jako naštetiti djetetovu samopouzdanju.
Dijete možda zaista još uvijek nije naučilo određenu radnju i ne može bolje od toga. Vi ste tu da ga pohvalite i ohrabrite za ono što mu je uspjelo, a potaknete da napravi ono što još uvijek nije usvojilo. Ako mu pak želite dati do znanja da nešto radi krivo i zato ne uspijeva, radije mu pokažite da će mu na ovaj ili onaj način biti lakše doći do cilja, ali bez da kritizirate njegov način.
"Čekaj da tata dođe kući"
Nije rijetko da majke ovu metodu koriste nastojeći zastrašiti dijete. Prebacivanje autoriteta na drugog roditelja, štetno je na nekoliko razina jer majka ovim činom gubi svoju kontrolu i autoritet pokazujući djetetu kako se sama s njime ne može nositi te kako, dok je u njezinu društvu, može griješiti koliko god želi jer ga ona neće kazniti.
S druge strane, oca se tako markira kao zločestog policajca i djetetu se ulijeva nepotreban strah. Zna se dogoditi da je vrijeme od učinjene greške do kazne toliko veliko da dijete zaboravi za što ga se kažnjava pa trauma može biti znatno veća.
"Dobar dečko", "dobra djevojčica"
Naravno da je pozitivno vrednovanje dječjih akcija jedan od važnijih apekata odgoja no kada se pohvale daju bez razmišljanja, za svaku, i najmanju sitnicu, one tada gube na svojoj važnosti. Ako djetetu svakoga dana govorite da je divan dečko ili divna djevojčica jer je popilo mlijeko, opralo zube, nacrtalo crtež, tada dijete pohvale više neće ni zamjećivati.
Hvaliti je uvijek pohvalno, ali naučite razlikovati jačinu pohvale. Ako dijete svakoga dana crta nekoliko crteža dnevno onda nije potrebno da mu svakoga dana govorite kako je dobar. Radije pohvalite njegovu novu tehniku, neki detalj na crtežu ili ga pitajte zašto je nešto ove ili one boje.
Hvalite ga onda kada za to postoji valjani razlog, a dijete će vam ga zasigurno dati barem jednom u danu.