Svakako nije lako prihvatiti mogućnost cjeloživotnog ograničenja u pokretanju i potrebu ulaganja u održanje funkcionalne kralježnice i tijela. Obzirom na dosadašnje iskustvo i učestalost rada ReAktiva tima s problematikom skolioze kod mladih, odlučili su istraživanjem doznati stav roditelja o promjenama u držanju djeteta, odnosno o skoliozi i vezanim simptomima i poteškoćama.

Skolioza znači odstupanje od normalne zakrivljenosti kralježnice, točnije stanje kada postoji pojačana postranična zakrivljenost dijelova kralježnice, najčešće i uz prisutnu posljedičnu rotaciju kralježaka, a koja u velikom broju progredira ukoliko se ne započne s adekvatnom terapijom. Najčešće se javlja u predpubertetu i pubertetu i to kod djevojčica, iako je pojava moguća i kod dječaka.

U istraživanju je sudjelovalo 130 ispitanika – roditelja, koji su ispunjavali anketu preko web servisa. Dobna struktura djece, na koju se anketa odnosila, bila je slijedeća:

24% - do 7 godina19% - od 8 do 10 godina23% - od 11 do 13 godina19% - od 14 do 17 godina15% - starija od 17 godina

 Struktura djece prema spolu:45% muška djeca55% ženska djeca

Znaju li roditelji što je skolioza?

Poznavanje skolioze potvrđeno je u visokom postotku od 84% ispitanika. Pri tom je skolioza prepoznata i opisana kao bolest kralježnice ili krivina kralježnice.Podrobnijim opisom skolioza je određena kao postranično krivljenje prilikom sjedenja (formiranje slova S, 60%), zatim stanje pogrbljenog držanja (20%), te pogrbljeno držanje i krivljenje u stranu prilikom sjedenja (formiranje slova S, 20%). Prateći simtomi i zdravstveni problemi neizostavni su uslijed krivljenja kralježnice a njihov intenzitet i oblik ovisi o stupnju skolioze. Ispitanici su naveli bolove u stopalima (55%) kao najčešće simptome dok njih 30% kao zdravstveni problem navodi otežano disanje, a manji postotak primjetio je i poremećaj koncentracije.   Primjećujemo li držanje tijela djeteta?

Obzirom da je na roditeljima da primjete mogućnost razvitka skolioze kod djeteta te ocijene ozbiljnost situacija kada se dijete žali na neke od poporatnih simptoma, željeli smo ocijeniti njihovu percepciju na ljestivici od 1 do 5 pri čemu je 1 skoro neprimjetno loše držanje a 5 jako izraženo loše držanje.

Većina ispitanika (3/4) ocijenila je ozbiljnost nepravilnog držanja od umjereno prema jako izraženo, a samo 1/4 je ocijenila to loše držanje skoro neprimjetnim do blagim. Ponudili smo roditeljima da opišu nepravilno držanje svog djeteta, u smislu pogrbljenog ili preravnog držanja ili naginjanja na jednu stranu. Više od polovica se uzjasnila da je to pogrbljeno držanje, a nešto manje njih da je to naginjanje na jednu stranu.Ozbiljnost stanja roditelji su ocijenili kao umjereno loše držanje (58% ) i jako loše držanje (22%) dok ih 18% nije primjetilo loše poslijedice i stoga nisu potražili dodatnu pomoć.

Nakon što su ocijenili nepravilnost u držanju tijela većina roditelja je poduzela određene korake ka riješavanju problema ili ublažavanja stanja u smislu odlaska k liječniku, uključivanje u neki oblik sporta, a gotovo petina roditelja nije poduzimala nikakve aktivnosti:

24% - Bili smo na pregledu kod specijalista i napravili smo obradu11% - Bili smo na pregledu kod specijalista i napravili smo obradu i uključili smo dijete u neki oblik sporta 18% - Nisam učinio/la ništa12% - Savjetovao/la sam se sa liječnikom2% - Savjetovao/la sam se sa liječnikom i bili smo na pregledu kod specijalista6% - Savjetovao/la sam se sa liječnikom i bili smo na pregledu kod specijalista i uključili smo dijete u neki oblik sporta 3% - Savjetovao/la sam se sa liječnikomi uključili smo dijete u neki oblik sporta 21% - Uključio/la sam dijete u neki oblik sporta 3% - Neodgovoreno 

Zanimalo nas je što je uslijedilo nakon liječničke obrade te smo ustanovili slijedeće: kod 47% ispitanika nije učinjeno ništa od ponuđenih odgovora, 31% ih je bilo uključeno u neki oblik fizikalne terapije, a njih 9% je nosilo korzet za korekciju kralježnice. Nijedno dijete koje je sudjelovalo u anketi nije bilo podvrgnuto operativnom zahvatu.

Aktivnost, neaktivnost i posljedice

Pohvalno je da većina djece (60%) sudjeluje u nekom obliku školske ili izvanškolske sportske aktivnosti u obliku sporta kao što su košarka, nogomet, trčanje, jahanje, plivanje, i sl. Unatoč tome, ukupna količina vremena koja se provodi u sjedećem položaju ne ide u prilog općem zdravlju kralježnice. Djeca koja idu u školu, osim što sjede u školi, i doma provode određeno vrijeme u sjedećem položaju, najčešće za računalom, bilo da je to nužno radi izvršavanja školskih zadataka ili radi ispunjavanja slobodnog vremena. Prema rezultatima njih 29% provede 2 sata, 29% ih provede 3 sata, a njih 24% provede 4 sata i više u sjedećem položaju. To su uglavnom djeca starije dobne skupine.  Očekivano je  da  će  dijete  uslijed dugotrajnog sjedenja u školi i doma osjećati bolove u leđima, te nas je zanimala njihova  učestalost.

Njih 21% je odgovorilo da se dijete nikad ne žali na bolove u leđima, njih 19% rijetko, dok njih 52% ponekad. Djeca koja se ponekad žale na bolove u leđima u prosjeku provedu 3 sata i više u sjedećem položaju.

Postotak djece  (4%) koji se  neprestano žali na bolove u leđima sjedi u prosjeku 4 sata i stoga su svi proveli savjetovanje s liječnikom ili odgovarajućim specijalistom.

Zaključak

Istraživanjem utvrđena svjesnost i relativno dobro poznavanje pojma i poslijedica skolioze ukazuje na visoku prisutnost skolioze kod djece i problema funkcionalnosti kralježnice uopće. Veliki postotak roditelja je primjetio nepravilno držanje kod svog djeteta, najviše u obliku pogrbljenosti ili postaničnog iskrivljenja. Sukladno procjeni ozbiljnosti stanja roditelji su potražili pomoć unutar zdravstvenog sustava pri čemu se rijetko odlučuju za radikalna rješenja poput operativnog zahvata.Iako većina djece ispitanika  ispunjava svoje slobodno vrijeme sportskim aktivnostima, vrijeme provedeno u sjedenju, bilo da je nužno ili ne, pridonosi negativnim aspektima u stanju pokretačkog sustava  djeteta pa tako i kralježnice. 

Ovim istraživanjem željeli smo ukazati na pojavnost problematike skolioza kod djece i na nužnost pravilne  i pravovremene  prevencije radi sprečavanja  neželjenih posljedica, bilo kroz veću aktivaciju djeteta u obliku sportskih aktivnosti ili djetetu prilagođene edukacije o pravilnom sjedenju i pokretanju.

O autoru istraživanja

ReAktiva d.o.o. je terapijski centar koji se bavi neurološkom i ortopedskom rehabilitacijom. U svom radu koristimo najnovija dostignuća moderne fizioterapije. Najviše se bavimo problemima kralježnice, rehabilitacijom nakon moždanog udara, trauma glave i kralježnice.

Stručni voditelj istraživanja: Mirjana Ožegović, bacc.physio., voditeljica centra ReAktiva