Polazak u školu za učenike prvog razreda, a povratak u školske klupe onih u višim razredima, sa sobom donosi i pitanje što će dijete jesti u školi. Škole uglavnom imaju organiziranu kuhinju, no, roditelji djetetu uvijek spakiraju i koju dodatnu namirnicu, komad voća ili energetski prutić. Novost je pak da se od ove školske godine u osnovnim školama u Hrvatskoj provodi shema školskog voća. To znači da će svi učenici od prvog do četvrtog razreda imati dodatni obrok svježeg voća ili povrća koje će se, gdje god to bude moguće, nabavljati od najbližih domaćih proizvođača.
Obavezan doručak prije škole
Mnoga djeca odlaze u školu bez doručka, što bi svakako trebalo izbjeći, jer djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Doručak je energetska osnova za naporan školski dan i pomaže djeci da aktivno i koncentrirano prate nastavu. Zato se potrudite dijete probuditi na vrijeme kako bi u miru doručkovalo. Doručak je važan obrok koji se ne smije preskočiti. Za doručak se preporučuje mlijeko, voćni sok, mekinje s mlijekom i svježim voćem, te kruh od integralnog brašna. Inače, djeca školske dobi trebaju imati pet obroka dnevno, tri glavna, doručak, ručak i večeru, te dva međuobroka. Obroke treba uzimati u pravilnim vremenskim razmacima.
Zdrava prehrana školske djece
Zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogućava normalan rast i razvoj djece. Pravilnim unosom hranjivih sastojaka tijelo održava učinkovitost i aktivnost, osigurava se visoka energetska aktivnost i otpornost na bolesti. Hrana koju jedemo mora biti u ravnoteži s tjelesnim potrebama i sadržavati dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala.
Piramida zdrave prehrane sastoji se od temelja piramide, koju čine proizvodi od žitarica, uključujući rižu, zob (zobene pahuljice), tjesteninu i kruh, najbolje crni ili integralni jer je bogat vlaknima. Ti proizvodi izvrstan su izvor B-vitamina. Vrlo vrijedne namirnice su i mahunarke (grah, grašak, leća, bob). Svakodnevno treba jesti puno povrća, naročito zelenog lisnatog, poput špinata, blitve, te svježeg voća. Te su namirnice bogat izvor vitamina i minerala te biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti.
Treću stepenicu piramide čine mliječni proizvodi (jogurt, mlijeko, svježi sir), krto meso, perad, riba i jaja. Te su namirnice bogate bjelančevinama koje su osnovna prehrambena tvar za izgradnju stanica, proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija, koji utječe na rast i razvoj, povećava punoću kostiju i štiti od osteoporoze u zrelijoj dobi. Na samom su vrhu piramide namirnice koje sadrže visok postotak masti, šećer i sol, koje treba uzimati u malim količinama.
Školski obrok
Posebnu važnost ima školski obrok, koji treba biti sastavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a niže energetske. Nikako se ne preporučuju slatkiši, grickalice, "brza" hrana,hot-dog, hamburger i gazirana pića. Takvi proizvodi niske su prehrambene vrijednosti, s visokim sadržajem masti i koncentriranih ugljikohidrata što može uzrokovati prekomjernu tjelesnu težinu. Gojaznost postaje faktor rizika za nastanak niza kroničnih bolesti u kasnijoj dobi, a važan je čimbenik za nastanak psihičkih poremećaja, posebno u razvoju adolescencije. Pravilna prehrana posebno je važna u razdoblju odrastanja. Osiguravanje uvjeta za odgovarajući psihofizički rast i razvoj zdravih prehrambenih navika koje djeca steknu u ranom djetinjstvu utječu na odabir hrane i prehranu i poslije u životu, a time i na zdravlje u odrasloj dobi.
Shema školskog voća
Novost školske godine je provedba projekta shema školskog voća, koji je vrijedan 1.375.000,00 eura. Financiran je sredstvima Europske unije i iz državnog proračuna, a u projekt je na razini Europske unije uključeno oko devet milijuna djece predškolskog i školskog uzrasta u 24 države članice. Namijenjen je učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole kojih je u Hrvatskoj više od 160 tisuća. Škole i učenici koji će sudjelovati najmanje jednom tjedno besplatno će dobivati mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice ili mrkve.
Kriterij za odabir bit će svježina i nabava s najbližih gospodarstava, čime će se smanjiti troškovi prijevoza i omogućiti da djeca i njihovi učitelji posjećuju ta gospodarstva Shemu školskog voća Hrvatska je po načelima Europske unije odlučila uvesti kao mjeru kojom bi se spriječili debljina i bolesti zbog loše prehrane u dječjoj dobi, te pridonijelo potrošnji voća i povrća. Program će se provoditi od 1. kolovoza ove godine do kraja iduće školske godine, do 31. srpnja 2014.
Previše djece s prekomjernom težinom
U Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo ističu da je po podacima o uhranjenosti djece u dobi od sedam do 14 godina od 2005. do 2009. njih 26,4 posto imalo prekomjernu težinu. Od toga ih je 15,2 posto imalo povećanu tjelesnu masu, a 11,2 posto djece bilo je debelo. U većini osnovnih škola već je dobro organiziran sustav školske prehrane u koju su uključeni i obroci koji sadržavaju voće i povrće, ali ono nije dovoljno zastupljeno u svakodnevnoj prehrani djece. Svrha je da se kroz shemu školskog voća podigne razina svijesti o važnosti voća i povrća u pravilnoj prehrani. U sklopu programa, voće i povrće nudit će se kao zaseban obrok neovisno o obroku u sklopu školske prehrane. Preporučena dnevna količina ovisi o dobi djeteta i proizvodu, a iznosi od 100 do 150 grama.
(M.G.)
Foto: imagerymajestic / FreeDigitalPhotos.net