Nekad su psiholozi smatrali da se inteligencija kod dojenčeta budi tek u devetom ili desetom mjesecu života. Danas, zahvaljujući brojnim istraživanjima, znamo da dijete raspolaže inteligencijom čim se rodi. Dakako, novorođenče ne zna mnogo, ali već funkcionira poput malenog računala koji snima sve iz okoline. Insinktivno zna disati, sisati, probavljati, izbacivati otpadne tvari...dakle, sve što je vezano uz životno važan rad svih organa potrebnih za preživljavanje. Ostatak će tek naučiti i to od vas!
Drugi dan prepoznaje majčino lice
Novorođenče promatra osobe, predmete i mjesto gdje se nalazi. Još nedavno se mislilo da zapaža stvari jednu po jednu, no, istraživači su utvrdili da tek rođeno dijete prima informacije sa svih svojih pet osjetila, i to istodobno. Znači da vrlo rani razumijeva. "Staro" 48 sati (od čega je budno pet) novorođenče već razlikuje lice majke od tuđih lica. Isto tako, razlikuje predmete koje dodirne ili siše. Prepoznaje majčin glas, njen miris (kože, miljeka), zatim okus: što je slano, a što slatko, te neke predmete – bočicu, dekicu...
Nakon trećeg mjeseca ima već koherentnu percepciju osoba i svijeta koji ga okružuje. Ti "prvi" dojmovi (dakako, oni koji doista ostaju utisnuti u sjećanje) temelj su buduće osobe. Dok raste, instinktivno će bebi biti milije sve što je podsjeća na ono što dobro poznaje i prve uspomene. To je jedan od razloga zašto je svaki čovjek označen najranijim djetinjstvom.
Uči riječ na sat
Oko šestog mjeseca, nakon otkrića svojih ruku i nogu dojenče počinje usklađivati zapaženo s onim što želi dohvatiti. Već je u stanju razlikovati stvari i ljude: bočicu s hranom, mamu s nježnošću, psa od mačke... Tako stečena mogućnost razvrstavanja stvari u sjećanju budi daljnje zanimanje za sve što je novo. Potičući svih pet osjetila, pomoći ćete razviti njegovu inteligenciju bez straha da ćete ga zamoriti.
Prepoznavajući staro ili primijetivši novo, dojenče to iskazuje kretnjama i glasovima, te gleda kako će tko reagirati. Dignete li ga u naručje kad zaplače, opet će plakati da privuče pažnju i nježnost. Govorite li kada se nasmije, opet će se smijati da produlji kontakt...
Prepoznati, sastavljati, stvarati: i takve aktivnosti pomažu djetetu obogatiti riječnik
U trenutku kad progovori svoju prvu riječ (mama,tata...) počinje prepoznavati i učiti značenje riječi koje čuje, i to brzinom od jedne na sat. Uskoro će pokušati i sam nešto reći, pogotovo dobro poznate riječi. Pomoći ćete mu tako da ponavljate riječi koje i inače najčešće čuje. Izgovarajte svaku riječ razumljivo i pravilno, nemojte oponašati iskrivljeni govor male djece.
Drugi veliki korak u razvoju inteligencije je trenutak kada dijete shvati da postoje riječi koje se odnose na stvari izvan njegovog vidokruga. To je početak apstraktnog mišljenja, a zatim i mašte.
Promatrač postaje istraživač
Dijete će uskoro prohodati ili najprije propuzati. Promatrač postaje istraživač. Hod znatno povećava mogućnosti istraživanja i skupljanja novih iskustava, a inteligencija se razvija ovisno o različitosti situacija u kojima se nalazi. Pustite ga da se slobodno kreće po kući, dakako, pod nadzorom. Vrlo je važno pažljivo ga slušati i poticati na govor.
Vrlo je važna i obitelj koja ga okružuje: raste li u miru, voljen ili, naprotiv, okružen sukobima i zapušten. Da bi se dijete razvilo u sretno ljudsko biće, osim higijene i pravilne prehrane, potrebna mu je ljubav, te takav odnos u kojem se potiče inteligencija, kako bi se ona što bolje razvila.
Utjecaj nasljedstva
Znanost još nije našla odgovor na pitanje koliko na inteligenciju djeteta utječe genetsko nasljeđe roditelja, a koliko se može oblikovati odgojom. Geni, uz boju kože, očiju i kose, prenose i dio inteligencije. Rađa se s "opremom": određenim brojem neurona u mozgu, dobrim zdravljem organa, te sposobnošću da upotrebljava i razvija osjete.
No, osim životno važnih funkcija (sisanje, disanje, kucanje srca, probava), čiji rad ovisi o refleksu, dojenče mnogo uči. Taj dio ovisi o inteligenciji, koja se kasnije potiče bavljenjem djetetom i odgojem.