Nakon velikog uspjeha predstave "Zlatarovo zlato" koju je za GK Trešnju režirala 2004. godine, Saša Broz ponovno priprema predstavu prema djelu jednog od najvećih hrvatskih književnika - Augusta Šenoe. Dramaturgiju predstave potpisuje Zinka Kiseljak. U glavnim ulogama su Krunoslav Klabučar (Postolar Hinko) i Dean Krivačić (Vrag) koji uz glumce Trešnjinog ansambla (Vanda Vujanić Šušnjar, Daria Knez Rukavina, Nera Stipičević, Ranko Stojić, Marijana Mikulić, Radovan Ruždjak) pripremaju jednosatnu, dinamčnu predstavu namijenjenu djeci osnovnoškolske dobi.
Jako je važno imati udobne i pouzdane cipele koje će vas nositi kroz život – kaže Putnik na početku dobro poznate priče o prodaji ljudske duše, priče o vrijednom, ali siromašnom postolaru i nezasitnom vragu koji će upotrijebiti sve trikove i moći ne bi li se dočepao još jedne žrtve. No, vrag je zaboravio najvažniji detalj – pošten i velikodušan čovjek naći će saveznika kada se tome najmanje nada.
Cipele su jedino u što se naš postolar Hinko razumije, jedino što u životu zna i želi raditi. Ne želi prodati radionicu, niti se preseliti na more i loviti ribu – on samo želi nastaviti obiteljsku tradiciju i prehraniti svoju obitelj. Svijet u kojem živi nema razumijevanja za takve skromne želje. Hinko je izgubio mušterije jer ljude ne zanimaju udobne i pouzdane cipele, već otkačene, moderne, blještave cipele, u kojima će ih drugi odmah zapaziti. I kada mu vrag pruži priliku za uspjeh, a prilika donese veliko bogatstvo, postolar će i dalje vrijedno izrađivati cipele u staroj radionici, nadajući se da će jednoga dana njegova djeca nastaviti ondje gdje je on stao. Strpljivo će čekati da se vrate sa spoznajom da bogatstvo nije mjera sreće.
Poznatu Šenoinu priču smjestili smo u današnje vrijeme bešćutnog konzumerizma, kada su mnogi postolari morali zatvoriti svoje radionice jer – kako kaže Hinko – nitko više ništa ne popravlja. Stare cipele se bacaju i kupuju se nove. Ljudi rade više, kako bi imali više, kako bi mogli trošiti više. I tako u krug, iz dana u dan. U vrijeme kada se sreća traži u posjedovanju stvari, Šenoin antologijski stih kao da nas sve opominje: Ide vrijeme, dođe rok, eto vraga, skok na skok.
August Šenoa tvorac je moderne hrvatske književnosti i prvi punokrvni hrvatski romanopisac. Pisao je mnogo i u dvadesetak godina književnog djelovanja stvorio značajan opus. Ako su svi svjetski realisti izašli iz Gogoljeve kabanice, svi hrvatski izašli su upravo ispod Šenoine, jer su nastavili razrađivati njegovu tematiku ugledajući se u njegove likove, situacije i zaplete.
Upravo stoga važno je novim generacijama približiti značajno Šenoino djelo i na kazališnoj pozornici. Iako je najveći umjetnički domet Šenoa ostvario kao romanopisac, u njegovom književnom opusu važno mjesto zauzimaju i Povjestice, pripovjedna djela u stihu s motivima iz povijesti ili iz narodne predaje. Nastala po motivima narodne bajke, najpoznatija Šenoina povjestica svakako je POSTOLAR I VRAG. Radnja je, kao i u svim narodnim bajkama, vrlo čvrsto strukturirana, s jasnom poukom da dobro uvijek pobjeđuje. Siromašan postolar Hinko hranitelj je obitelji, no iako je radio danju i noću, njegova su djeca bila više gladna nego sita. U očaju postolar je zatražio pomoć, bilo čiju, pa čak i vražju.
Kada se na njegovim vratima doista pojavi vrag nudeći pomoć, postolar pristaje na ponudu i obeća vragu da će nakon sedam godina poći s njim u pakao. Godine izobilja prolaze, a u postolarevu kuću slučajno svrati putnik namjernik, a zapravo božji glasnik. Ne znajući tko mu je gost, postolar ga s veseljem ugosti, a božji glasnik zauzvrat mu obeća ispuniti tri želje. Mudri postolar zaželi tri naizgled neobične želje, no upravo će mu one omogućiti da pohlepnog vraga triput uhvati u zamku, te na kraju otpremi praznih ruku natrag u pakao, spasivši tako svoju dušu.
Kao obvezni lektirni naslov za šeste razrede osnovnih škola povjestica POSTOLAR I VRAG dramaturški je najzanimljivija i kao takva često je bila postavljana na kazališnim pozornicama (najčešće izvođene bile su dramatizacije Mladena Širole i Luke Paljetka). Redateljica Saša Broz, u ovoj najnovijoj dramatizaciji Zinke Kiseljak, postavila je na pozornicu kazališta Trešnja arhetipsku priču o postolaru i vragu ispričanu iz pozicije trenutka u kojem živimo, trenutka u kojem se duše olako prodaju i zbog mnogo banalnijih razloga, trenutka u kojem je važnije imati nego biti. Uz naglašene komične elemente koji proizlaze iz sukoba onoga što mislimo da nam treba i onoga što nam doista treba, neizostavan dio ove predstave su i autorski songovi Borne Šercara.
Režija: Saša Broz
Tekst: August Šenoa - Zinka Kiseljak
Trajanje: 60 minuta
Dobna granica: 7+ godina
