Naime, American Journal of Clinical Nutrition objavio je studiju koja tvrdi da konzumiranje organski uzgojenih (i skupljih) namirnica, nema značajan efekt na zdravlje ljudi.
Neovisna analiza 162 znanstvena istraživanja, koju je provela Engleska agencija za standarde hrane, zaključuje da nema nutritivno neke velike razlike između organski uzgojene i konvencionalno uzgojene hrane. U organski uzgojenoj hrani nema ništa više vitamina C, kalcija ili željeza. Rezultati se odnose na organski uzgojeno voće i povrće, ali i meso, jaja i mliječne proizvode.
"Važno je da ljudi imaju točne informacije kako bi mogli donositi odluke o hrani koju će jesti", kazala je direktorica Agencije Gill Fine. "Ono što je pokazala studija jest da postoji vrlo mala, gotovo nikakva, nutritivna razlika između organski i konvencionalno proizvedene hrane te nema dokaza da ukoliko jedemo organski uzgojenu hranu, da to utječe pozitivno na naše zdravlje", dodala je Fine.
Ipak, ono čime se studija nije bavila jest utjecaj pesticida i ostalih kemikalija korištenih u konvencionalno proizvedenoj hrani, a koji se koriste u pretjeranim količinama i dospijevaju u naš organizam.
Čak i najmanja količina poljoprivrednih kemikalija u organizmu može izazvati zdravstvene probleme, osobito kad su djeca u pitanju. Toksini se talože u tkivu bubrega, jetre i mozga.
Za preosjetljivu djecu, organski uzgojena hrana ponekad je jedini izbor, jer njihov organizam ne tolerira nitrate, nitrite ili antibiotike koje nalazimo u konvencionalno prizvedenim namirnicama.
Organski uzgojena hrana obično je skuplja, pa još uvijek spada u grupu luksuznih namirnica. Kada se radi, primjerice, o rajčicama, lubenicama, borovnicama i drugim bobicama nutricionisti će preporučiti organski uzgojenu hranu. Ipak, kad su u pitanju kruh, banane, mlijeko i mliječni proizvodi, izdaci se već povisuju na iznose koje si malo koja obitelj može priuštiti.