Roditelji mogu učiniti puno kako bi djetetu olakšali život s ovom bolešću dišnih puteva. Nekontrolirana ili nepravilno kontrolirana astma može izazvati nepopravljiva oštećenja.
Napad mogu izazvati alergeni, naporna tjelesna aktivnost, emocionalni stres ili bolest. Dišni putevi se tijekom napada stežu i sužuju zbog:
* upale
* sakupljanja sekreta
* oticanja
Kako astma djeluje na dijete i roditelje?
Simptomi astme uključuju kašalj, šmrcanje, kratkoću udisaja ili teškoće s disanjem te osjećaj stezanja u prsima. Noćni kašalj je karakterističan simptom astme kod djece čak i kada ne pokazuju ni jedan drugi simptom bolesti.
Drugi problemi povezani s astmom su:
* izostanak djeteta s nastave
* izostanak roditelja s posla
* nedostatak zdravog sna zbog noćnog kašlja
* smanjena fizička aktivnost djece
Prilikom procjene adekvatne njege za dijete važno je uzeti u obzir težinu simptoma i posljedice koje astma kod djeteta ima na cijelu obitelj. Važno je utvrditi je li dijete alergično na određene subjekte iz okoline te osluškivati disanje te voditi računa o promjenama na koži djeteta.
Lijekovi
Kod astmatičnog napada važno je djetetu omogućiti disanje odnosno ulazak kisika u organizam. Liječnici obično malim astmatičarima propisuju bronhodilator ili pumpicu sa lijekom koji nakon ihalacije otvara dišne puteve. Tu su i razni kortikosteroidi koji smanjuju upalu te lijekovi koji spriječavaju hipoksemiju (smanjenu količinu kisika u krvi).
Liječnik će vam također savjetovati da djetetu dajete puno tekućine kako bi se spriječila dehidracija, te propisati lijekove za razrjeđivanje i izbacivanje nakupljenog sekreta u dišnim putevima.
Neke lijekove dijete će trebati uzimati na dnevnoj bazi, čak i kada simptoma astme nema, pa vodite brigu o tome da dijete lijekove uzima redovito.
Što roditelji mogu još učiniti?
Važno je iz kuće ili stana ukloniti sve potencijalne alergene kao što su biljke i parfemi. Isto tako važno je dom održavati čistim, osobito od prašine i drugih sitnih čestica. Pomoći će i ugodna, smirena i topla atmosfera koja smanjuje uznemirenost i anksioznost djece. Smirene emocije i rutina povoljno djeluju i uravnotežuju disanje djeteta te smanjuju mogućnost pojave astmatičnog napada.
Pozorno treba pratiti i kako dijete podnosi propisanu terapiju lijekovima kako se ne bi pojavile negativne nuspojave te redovito mjeriti plinove u arterijskoj krvi kako bi se detektiralo pogoršanje ili poboljšanje stanja.
Nikako nemojte pušiti u blizini astmatičnog djeteta i nemojte dozvoliti da drugi puše!
Dobro je napraviti i plan djelovanja u slučaju težeg napada astme te educirati sve članove obitelji, uključujući i drugu "zdravu" djecu, kako djelovati i što učiniti.
I na kraju, život s astmom može biti itekako bogat, ispunjen i kvalitetan. Ne treba stvarati paniku i odgajati dijete u uvjerenju da je slabije, krhko i obilježeno bolešću. Uz uravnoteženu rutinu, zdravu okolinu i pravilnu njegu, dijete će uživati u svim čarima djetinjstva i prihvatiti astmu kao još jedan od izazova koji uspješno rješava i kontrolira.
(JK, Izvor: Health.google.com)