Ta je hrana otprilike širine dječjih dišnih puteva i može izazvati blokadu koja pak može biti fatalna, ukoliko dijete ne može disati.
Gušenje hranom, novčićima ili istnim dijelovim igračaka česti je uzrok smrti kod zdrave djece mlađe od 3 godine. Američka udruga pedijatara predložila je da i proizvođači hrane na pakiranjima upisuju upozorenje da sitna hrana može izazvati gušenje kod mališana, kao što tu obvezu imaju proizvođači igračaka. Isto tako, hrana bi trebala biti dizajnirana na način da ju se žvače, a ne guta u cijelim komadima.
Od ostalih preventivnih mjera tu je svakako i savjetovanje roditelja. Djeca su pod povećanim rizikom od gušenja zbog nekoliko faktora:
- Malena djeca vole stavljati svašta u usta, čak i ako se ne radi o hrani.
- Čak i ako jedu hranu koja im je dana, njihova sposobnost žvakanja i gutanja slabije je koordinirana nego kod odraslih.
- Dišni putevi kod mališana su uži i nemaju mogućnost snažno kašljati kako bi strani objekt izbacili iz dišnih puteva.
Neki roditelji djeci mlađoj od 3 godine u potpunosti zabranjuju jedenje sitnih bombona, žvakanje žvakača ili jedenje grickalica. Isto tako, hrenovke, mrkvu i grođže te slične namirnice režu im na komadiće veličine graška, za svaki slučaj.
Osim navedenih, postoje još neki savjeti za roditelje kojih bi se trebalo pridržavati:
- Naučite djecu da jedu samo za stolom, odnosno da ne trče naokolo s hranom u ustima.
- Dobro pregledajte igračke, jer se ponekad neki dio veće igračke (npr. plastične oči na lutki ili kotačić na kamionu) odvoje i djeca bi ih mogla staviti u usta tijekom igre.
- Izbjegavajte hranu kao što su kikiriki, žvakače, kruti bomboni i grickalice.
- Žilave namirnice poput hrenovki, grožđa ili mrkvice nasjeckajte na jako sitne komadiće.
- Naučite zahvat prve pomoći kako biste u slučaju gušenja mogli djetetu pomoći.
(JK)