U Hrvatskoj se Tjedan ADHD-a ove godine održava od 10 listopada, a u organizaciji Udruge Buđenje i njezina osnivača Marka Fereka.
ADHD dolazi od engleskog "attention deficit hyperactivity disorder" odnosno znači deficit pažnje ili hiperaktivni poremećaj.
S predavačem i glavnim "krivcem" za održavanje Tjedna ADHD-a u Hrvatskoj te osobom koja tim putem pomaže brojnim roditeljima čija djeca imaju dijagnozu ADHD-a prihvatiti i razumjeti ovaj poremećaj, razgovarali smo o poremećaju samom, Tjednu ADHD-a u Hrvatskoj, Udruzi i o stvarnoj potrebi "liječenja".
Već spomenuto, ADHD je deficit pažnje, koji karakteriziraju tri glavna simptoma: nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Kada govorimo o nepažnji, tu je riječ o djeci koja su općenito nepažljiva sa slabom koncentracijom, sanjari koji naizgled slušaju, ali se ustvari nalaze u vlastitom svijetu, a uz to ih prati loša organiziranost i loš osjećaj za pojam vremena. Hiperaktivnost se veže uz hiperaktivnu djecu punu energije koja se često vrpolje i kojima je teško ili gotovo nemoguće duže sjediti na jednom mjestu. Uz hiperaktivnost usko se veže impulzivnost. Ona opisuje impulzivnu i nestrpljivu djecu. Kod ove vrste simptoma nema "kočnice" te djeca bez razmišljanja i unutarnje kočnice naprave ono što su naumila, pa se često dovode u nezgodne situacije (često „istrčavaju“ s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje, često imaju poteškoća s čekanjem u redu i prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru).
ADHD se danas smatra najčešćim poremećajem kod školske djece te obuhvaća 3 - 8% ukupne populacije djece. Prisutan je i kod odraslih, on ne nestaje s odrastanjem. Kod odraslih se najčešće prikazuje kao neorganiziranost u poslu i obavezama.
Ferek ističe stimulaciju koja je djeci, ali i odraslima s ADHD-om izrazito važna i potrebna jer "razbuđuje mozak i omogućuje im potrebnu koncentraciju, dostizanje potencijala i produktivnost", u suprotnom, mozak se isključuje u fazu sanjarenja gdje nema produktivnosti. "Stimulacija je za njih iznimno važna za razliku od ostalih koji mogu funkcionirati i bez neke pretjerane potrebne za konstantnom stimulacijom".
Kod suočavanja s dijagnozom djeteta, edukacija je najvažnija!
Suočavanje s dijagnozom i saznanje da dijete ima ADHD uvijek teže pada roditeljima, te je tu presudna njihova edukacija, smirenost i prihvaćanje situacije kakva je. Samo na taj način će biti od pomoći djetetu te će ga lakše razumjeti i podržavati. "Roditeljima bih savjetovao da se za početak: educiraju. Važno je proučiti temu, knjige, internet, učlaniti se u neku Udrugu, otići na sastanke podrške za roditelje. Što roditelji više znaju o ADHD-u bolje će razumjeti svoje dijete i automatski će promijeniti očekivanja prema djetetu", nastavlja Ferek. "Roditelj kada zna zašto dijete ne može mirno sjediti, onda roditelj više ni ne očekuje da dijete mirno sjedi i uči." Važno je hvaliti dobre i pozitivne stvari kod djeteta, a nikako ga ne uspoređivati s drugom djecom."
Svjetske statistike govore kako u primjerice razredu s 30 učenika dvoje ili troje njih ima ADHD. U Hrvatskoj, u osnovnim školama, po provedenom istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, postotak je ispod 1%. "Što ne znači da je Hrvatska ispod prosjeka, već postoji veliki broj djece kod koje problem još nije uočen. Ta djeca često ne dobivaju pravilan tretman i podršku koju bi trebali. To je upozoravajući podatak kako je potrebno još više širiti svijest o ovoj problematici", objašnjava nam Marko Ferek.
Da li je ADHD stvaran poremećaj ili izmišljotina farmaceutske industrije? Problem se posebno ističe u SAD-u gdje se djecu godinama "liječilo" različitim lijekovima.
Gospodin Ferek smatra "kako je činjenica da farmaceutske kompanije godišnje zarade više od milijardu dolara samo od ADHD-a, ali isto tako puno se ulaže u istraživanje poremećaja i samu terapiju. No, to ne znači da je ADHD kao takav izmišljen. Simptomi postoje i to je činjenica te određeni postotak populacije zbog tih simptoma ne može normalno funkcionirati. Upitno je jedino da li je sam naziv - ADHD najidealniji za samo stanje. I je i nije. Primjerice, kreativne osobe pokazuje simptome identične onima ADHD-a, no ne znači da oni imaju poremećaj, već kreativni duh. Ključ je u obrazovanju gdje, primjerice kreativna djeca, nemaju dovoljnu podršku. Obrazovanje je prekruto i ne dozvoljava im kreativno izražavanje te dolazi do problema i pitanja da li je problem u obrazovnom sustavu ili djetetu. Najčešće je problem u obrazovnom sustavu."
Tjedan ADHD-a
Tjedan ADHD-a u Hrvatskoj se već tradicionalno obilježava brojnim predavanjima, a ove godine započeo je predavanjem u Gradskoj vijećnici u Rijeci. Na predavanjima su najčešći gosti svi koji se bave djecom i mladima, učitelji, psiholozi, pedagozi, stručni suradnici, ali i roditelji. Cilj održavanja "Tjedna ADHD-a" je podizanje svjesnosti stručnog osoblja, ali i pomoć roditeljima kako bi se što lakše suočili s dijagnozom i informirali te prihvatili "problem", a ne "gurali ga pod tepih".
"Interes za predavanja dosadašnjih godina uvijek je bio velik, a dvorane pune, što svakako znači da je tema aktualna i važna", ističe Ferek.
Informirati se i educirati o ADHD-u do kraja Tjedna ADHD-a možete u sljedećim gradovima:
ZAGREB 12.10.2016. od 18 do 20 sati, Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16 SLAVONSKI BROD 13.10.2016. od 18 do 20 sati, Gradska knjižnica Sl. Brod VUKOVAR 14.10.2016. od 18 do 20 sati, Gradska knjižnica Vukovar KRAPINA 17.10.2016. od 18 do 20 sati, Pučko otvoreno učilište Krapina SPLIT 20.10.2016. od 18 do 20 sati, Gradska knjižnica Marka Marulića ŠIBENIK 21.10. od 18 do 20 sati, Gradska vijećnica Šibenik
Ulaz na predavanja je besplatan!