Osobito je teško majkama koje započinju s dohranom jer često ne znaju s čime i kako započeti. Komercijalni mediji, koje sponzorira industrija dječje hrane, često donose kontradiktorne i zbunjujuće informacije, pa prehrana djeteta postaje svakodnevna "briga" i izazov u mnogim domovima.
Uravnotežena prehrana djeci je potrebna za zdravi rast i razvoj, a način na koji ih hranimo razvija dugoročne prehrambene navike. O prehrani djece razgovarali smo sa Jadrankom Boban Pejić, začetnicom makrobiotike u Hrvatskoj i zagovornicom zdravih stilova življenja, te stručnjakinjom za pitanja promicanja organskog uzgoja i ekološkog pristupa u svakodnevnom življenju.
Jadranka Boban Pejić autorica je knjige "ZA BEBE I DJECU - Cjelovita i organska prehrana od trudnoće do školske dobi" (u izdanju Planetopije) kojom je pomogla mnogim roditeljima da razriješe nedoumice i probleme, da spoznaju zablude o prehrani, ali i da nauče kako djetetu osigurati zdravlje kroz kvalitetne i cjelovite obroke.
Od roditelja smo sakupili pitanja koja ih najviše interesiraju i oko kojih imaju najviše nedoumica te zamolili gospođu Boban Pejić za njezine stručne odgovore.
Prema vašoj preporuci, kako bi trebalo provoditi dohranu beba i kada? To je vrlo individualno za svako dijete, ali najčešća dob je 6 mjeseci. U mom je slučaju s prvim djetetom tako i bilo, ali kod drugog je prava nadohrana počela tek u 9. mjesecu jer Dora jednostavno nije bila zainteresirana za hranu. Jedan od znakova da treba početi s nadohranom obično je pojava prvih zubića, ali i interes koji beba pokazuje za hranu. U svakom slučaju treba početi polako, strpljivo, s nekoliko žličica i postepenim dodavanjem namirnica.
Koje žitarice preporučujete za pripremu žitnih kašica za bebe, odnosno s kojim je žitaricama najbolje započeti dohranu? Izazivaju li neke žitarice alergijske reakcije? Za sam početak i prvu kašicu najbolja je smeđa riža (naravno, pasirana), a onda se postepeno ubacuju proso, amarant, kvinoja, zob, ječam i sl. Pšenica i raž se izbjegavaju zbog mogućih alergijskih reakcija.
Koja je najbolja zamjena za kravlje mlijeko? Koliko je uopće kravlje mlijeko zdravo, a posebno kupovno mlijeko? Da li je djeci pametnije umjesto mlijeka davati fermentirane proizvode zbog kalcija, vitamina D i drugih nutrijenata? Najbolje mlijeko za bebu svakako je majčino mlijeko. Njegov sastav je u potpunosti prilagođen razvoju bebe, za razliku od kravljeg mlijeka koje je idealna hrana za telad! Odnosi nutrijenata u kravljem mlijeku bitno su drugačiji od onih u majčinom mlijeku te se vrlo često niti ne može iskoristiti kalcij iz kravljeg mlijeka. (Za idealno iskorištavanje kalcija u našem organizmu potrebno je da u nekoj namirnici bude dva puta više kalcija nego fosfora. U kravljem je mlijeku odnos kalcija i fosfora gotovo isti pa je to jedan od razloga zašto mi ne možemo iskoristiti kalcij iz kravljeg mlijeka!) Kad se dijete počne hraniti, koliko god to radikalno zvučalo, nije mu neophodno mlijeko za rast i razvoj (ako podrazumijevamo da je dojeno godinu dana). Mlijeka od žitarica, poput zobenog ili rižinog te od mahunarki, poput sojinog mlijeka, dobra su nadopuna u raznolikoj prehrani. Svakako, ako dojenje baš nikako nije moguće, treba birati kvalitetne organske formule poput Holle, izrađene od najkvalitetnijih sastojaka.
Znamo da je bolje držati se namirnica (voća i povrća) koje uspijevaju u našem podneblju. Postoje li među njima neke namirnice “zabranjene” za djecu do određene dobi zbog mogućih alergijskih reakcija (npr. med, jagode, breskva i sl.)? Spomenuto voće često izaziva takve reakcije kad je konvencionalno uzgojeno, tj. sadrži kemikalije. Stoga je izuzetno važno da djeca konzumiraju organsko voće i povrće. Neka djeca su osjetljivija na orašaste plodove i kikiriki, a neka na sezam i/ili pšenicu. Zaista je važno postepeno uvoditi namirnice u prehranu djeteta kako bi se vidjele eventualne reakcije, ali i imati na umu da je važno čitati deklaracije i izbjegavati sve proizvode koji sadrže šećer te umjetne boje, aditive i sl. Dječji organizam je malen pa koncentracija „dozvoljenih“ aditiva u hrani puno štetnije djeluje na djetetov nego na organizam odrasle osobe.
Mnoge bebe imaju problem sa stolicom od prvih dana života. Koje namirnice preporučujete za regulaciju tih problema? Juhe, tj. vodu u kojoj se kuhalo povrće te rjeđe kašice od cjelovitih žitarica (pasirane), ako je beba počela jesti. Ako samo sisa onda majka treba iz prehrane izbaciti ili smanjiti šećer, brašnaste proizvode te jake začine, kako bi se kroz mlijeko prenosila kvalitetnija informacija.
Postoji li neka hrana koja bi mogla regulirati pojavu kolika i grčeva kod beba? Mama koja doji može piti napitak od kuzu korijena s malo umeboshi šljive, a bebi lagano masirati trbuščić, u smjeru kazaljke na satu, maslinovim uljem u koje se dodala kap eteričnog ulja rimske kamilice.
Što ponuditi djetetu kao zamjenu za slatko? Kako izbjeći rafinirane šećere? Postoji li neka prirodna alternativa? Isto tako, što može zamjeniti “štetne” grickalice? Slatki okusi su važni u prehrani djeteta pa je važno imati kvalitetne izvore slatkog. Umjesto šećera treba koristiti rižin slad, agavin sirup i sl., a postoje i proizvodi s tim zaslađivačima koji su vrlo ukusni i mogu se davati djeci (bio&bio trgovine imaju dobar izbor). Svježe i suho voće također je dobra opcija, a za grickanje je dobro kombinirati suho voće, orašaste plodove, sjemenke te kod kuće napravljene kokice i sl.
Koje namirnice posebno jačaju imunitet, primjerice zimi? Koju općenito hranu preporučate kada su djeca prehlađena ili lakše bolesna?
Imunitet jačaju cjelovite namirnice poput žitarica i mahunarki te glavičasto i korjenasto povrće. Naime, većina stanica našeg imuniteta smještena je u probavi stoga je važno da probava dobro funkcionira, a vlakna i balastne tvari iz gore spomenutih namirnica upravo omogućavaju dobro funkcioniranje probave.
Kad su djeca bolesna ili prehlađena obično jedu malo i to treba poštivati i ne prisiljavati ih da jedu. Bitna je kvalitetna tekućina, pa domaće lagane juhe i mekane kaše, pogotovo od smeđe riže, omogućavaju brži oporavak i otvaraju tek.
Što je najbolje dati djetetu za večeru prije spavanja? Do kada najkasnije dati večeru?
Idealno je ne jesti dva sata prije spavanja. A za večeru je dobro dati hranu koja nema jake okuse te koja nije suha jer će izazivati žeđ. Jela od tjestenine, pahuljice od žitarica i lagana variva neke su od dobrih ideja za večeru.
Koliko mesa, jaja tj. proteina životinjskog porijekla djetetu doista treba?
To je vrlo je individualno kod svakog djeteta, a i pitanje je da li su zaista u nekim slučajevima ove namirnice potrebne. Moje osobno iskustvo je podizanje dvoje djece koja su se prvenstveno hranila cjelovitim žitaricama, povrćem, mahunarkama, voćem, orašastim plodovima i sjemenkama uz ribu i plodove mora jednom do dva puta tjedno. Moram naglasiti da su oboje izuzetno zdravi, a pogotovo istaknuti činjenicu da je sin, koji sada ima 20 godina, dijete koje nije nikada primilo antibiotik niti osim prehlade i dječjih bolesti imalo bilo kakav drugi problem sa zdravljem. U svakom slučaju, bilo da se roditelji odluče hraniti djecu mesom, jajima ili vegetarijanski ili veganski, najvažnije je da im nude raznoliku prehranu, bez rafinirane i procesirane hrane (pogotovo ako dijete ne jede meso i jaja!), te da je umjerenost ključ. Mišljenja sam da treba shvatiti da dijete nije naša kopija, te da mu treba nuditi kvalitetne namirnice.
Da li je moguće prehranom regulirati pojavu nekih kožnih bolesti, ekcema I sl.? Svakako je prehrana jako važan faktor. Pojava problema s kožom često je povezana s toksinima u organizmu (pogotovo s viškom masnoće u jetri), te se pažljivijim odabirom namirnica može utjecati na smanjenje pa i nestanak kožnih problema. Pšenica, mliječni proizvodi, aditivi, boje i konzervansi te bijeli šećer, namirnice su koje pogoršavaju ovakva stanja.
* * *
NAGRADNI KVIZ - dobitnica
Jadranka Boban Pejić
ZA BEBE I DJECU
Cjelovita i organska prehrana od trudnoće do školske dobi
Prehrana djece velika je odgovornost – time svojoj djeci stvaramo prehrambene navike koje će ih pratiti cijeli život. Zdrava prehrana, koja počinje već u trudnoći, temelj je zdravlja pa je prirodno da svojoj djeci želite omogućiti najbolji mogući početak, a za to je potrebno znanje, nešto vještine i mnogo ljubavi. Knjiga je praktična i obiluje savjetima za rodilje i majke, maštovitim receptima i jelovnicima po godišnjim dobima, opisuje koje su namirnice važne u prehrani djece, a koje svakako treba izbjegavati. Ovo je knjiga za sve koji žele osigurati zdravlje svoje djece kroz kvalitetnu i cjelovitu prehranu.
Planetopija je darovala jedan primjerak ove vrijedne knjige najbržoj čitateljici. Ona je... KRISTINA MIHINICA, DUMOVEC
Makrobiotička prehrana je bogata... a. vitaminima, mineralima i vlaknima