Dvojbe oko malih bolesnika

Zimi prva i najčešće obolijevaju djeca. Kako zbog velike i brze mogućnosti širenja zaraze u vrtićima i školama, tako i zbog neotpornosti. Roditelje, pogotovo ako je u pitanju prvo dijete, mogu zbuniti sve te potrebne kapi, sirupi, čepići, tehnike i strategije liječenja.

Napravimo malo reda u toj zbrci odgovarajući na česta roditeljska pitanja.

1. Kada je djetetu začepljen nos, koliko se često smije kapati?
Svaki put kada je to potrebno, osobito prije obroka i spavanja. To su trenuci kada dijete treba imati prohodan nos.

2. Kada ga boli uho treba li odmah posegnuti za odgovarajućim kapima?
Ne. U slučaju perforaciju bubnjića, kapi koje su namijenjene vanjskoj upotrebi mogu uzrokovati oštećenja srednjeg uha. Kada dijete boli uho, najbolje je odmah ga odvesti liječniku.

3. Jesu li bolji čepići ili tablete?
Tablete, i drugi oblici što se primaju na usta. Čepići se raznovrsno i neujednačeno apsorbiraju, ovisno o tome je li debelo crijevo puno ili prazno. Stoga se ne može precizno odrediti koliko će lijeka stići do područja infekcije. Čepić se preporuča onda kada dijete ne može uzeti lijek na usta.

4. Treba li djetetu davati lijek prije ili poslije obroka?
Općenito, ako liječnik nije drugačije propisao, ili to taj lijek ne zahtjeva, lijekove je bolje popiti prije jela kako hrana ne bi poremetila njegovu apsorpciju. Samo u slučaju da lijek može oštetiti sluznicu želuca (što je često slučaj s antibioticima), bolje ga je uzeti nakon obroka.

5. Dok dijete dobiva antibiotik, treba li mu davati vitamine ili mliječne fermente?
Nije nužno, iako vitamini i mliječni fermenti mogu samo biti od koristi. Dječji se organizam od bolesti oporavlja vrlo brzo. Dijete ih može shvatiti kao još jedan lijek što ga je prepisao liječnik, pa ga iz povezanosti s bolešću zamrziti i onda kasnije odbiti uzimati.

6. Treba li djeci preventivno davati neke lijekove ili vitamine?
U pravilu ne. Djeca ne obolijevaju zato što su "slaba". Bolesti su za njih neka vrsta imunološke aklimatizacije: tek nakon što su "upoznali" različite uzročnike infekcija, njihovi organizmi mogu stvarati antitijela koja će ih braniti u budućnosti. Stoga nije normalno ako dijete nikada nije bolesno. U prvim godinama bolesti normalno je da dijete oboli 4 do 5 puta godišnje od infektivnih bolesti.

7. Zimi dijete manje jede – treba li se zabrinuti?
Ne, to je potpuno normalno. Kako provodi manje vremena na otvorenom, troši manje energije i stoga je nema potrebu nadoknađivati.

8. Pomažu li "narodni" recepti?
U mnogo slučajeva – da. Među ostalima toplo mlijeko na preprženom šećeru ili drugi topli napici za grlo ili lonac kipuće vode u sobi kako bi se ovlažio zrak. Topli napici imaju blagotvorno djelovanje na dišne putove, dok vlažni zrak u prostoriji olakšava disanje u slučajevima tipičnog zimskog kašlja.